Titanija (mjesec): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 43: Redak 43:


== Atmosfera ==
== Atmosfera ==
Titanija posjeduje vrlo rijetku atmosferu ugljik dioksida, čiji izvor nije poznat.
Titanija posjeduje vrlo rijetku atmosferu, točnije egzosferu ugljik dioksida, čiji izvor nije poznat. <ref>https://hr.puntomarinero.com/the-satellite-of-uranus-how/</ref>


== Sastav i reljef ==
== Sastav i reljef ==
Redak 60: Redak 60:
* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/715_titania.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Titanija, uranov satelit]
* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/715_titania.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Titanija, uranov satelit]


{{Mrva-satelit}}
{{Uranovi sateliti}}
{{Uranovi sateliti}}



Inačica od 1. srpnja 2019. u 16:09

Titanija
Titanija, snimio Voyager 2
Titanija, snimio Voyager 2
Otkriće
Otkrio William Herschel
Datum otkrića 11. siječnja 1787.
Planet Uran
Grupa satelita veliki unutarnji pravilni
Orbitalni elementi
Ekscentricitet (e) 0.0011
Prosječna udaljenost 436,300
Orbitalni period (P) 8.706 d
Inkl. prema ekvatoru planeta 0.340°
Fizičke osobine
Srednji promjer 1577.8
(0.1237 x Zemlja)
Površina 7,820,000 km²
Masa 3.526·1021 kg
(5.9·10-4 x Zemlja)
Volumen 2,057,000,000 km³
Gustoća 1.72 g/cm³
Gravitacija na površini 0.378 m/s² (~0.039 g)
Brzina oslobađanja 770 m/s
Period rotacije sinkrona rotacija
Albedo 0.27
Prosječna površinska
temperatura
~60 K
Atmosferski pritisak 0 Pa
Nagib osi

Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 436 270 km. Polumjer joj iznosi 788.9 km, a masa 3.49 × 1021 kg. Titania je vrlo slična Arielu, iako je veća.

Otkrio ju je William Herschel, 1787. godine. Voyager 2 (1986.) je jedina letjelica koja je posjetila Titaniju.

Atmosfera

Titanija posjeduje vrlo rijetku atmosferu, točnije egzosferu ugljik dioksida, čiji izvor nije poznat. [1]

Sastav i reljef

Titanija je građena od stijenja i vodenog leda.

Površina Titanije je puna kratera i kanjona, a vidljivo je i nekoliko velikih bazena (vrlo velikih kratera). Kao i kod Ariela, stotinama kilometara dugačke doline se međusobno sijeku. Neki krateri izgledaju dopola "potopljeni".

Površina Titanije je relativno mlada, što upućuje na postojanje procesa koji mijenja površinu. Smatra se da je Titania nekad imala vruću unutrašnjost, koja se do našeg vremena ohladila. Doline su mogle nastati zbog stezanja uslijed hlađenja, te zbog uzdizanja leda.

Izvori

Vanjske poveznice