Štip: razlika između inačica
m usklađivanje |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
| z. dužina = 22.18 |
| z. dužina = 22.18 |
||
}} |
}} |
||
'''Štip''' ([[makedonski]]: ''Штип'') najveći je grad u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]] i sjedište je istoimene [[Općina Štip|općine]]. |
'''Štip''' ([[makedonski]]: ''Штип'') najveći je grad u istočnoj [[Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i sjedište je istoimene [[Općina Štip|općine]]. |
||
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina. |
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina. |
||
Inačica od 1. srpnja 2019. u 18:27
Штип | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Sjeverna Makedonija |
Općina | Štip |
Stanovništvo | 47,796 (2002) |
Površina | 13,5 km² |
Gustoća stanovništva | 2 964/km² |
Visina | 317 m |
Koordinate | 41°44′N 22°11′E / 41.733°N 22.183°E |
Poštanski broj | 2000 |
Pozivni broj | (389) 032 |
Registarska oznaka | ST |
Gradonačelnik | Pande Sarev |
Službena stranica | http://www.Stip.gov.mk |
Karta | |
Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Sjevernoj Makedoniji i sjedište je istoimene općine. Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
Stanovništvo
Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.
Povijest
Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. pr. Kr. priključio ih je svojoj državi.
U rimsko doba, za vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između antičkih gradova Stobija i Pautalije. U 3. st stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U 5. st i 6. st stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja ime naselja u - Ishtib.
Zemljopisni položaj
Grad je na dvije rijeke: Bregalnice (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presuši) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
Znamenitosti
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail (1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.
Gospodarstvo
Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.
Vanjske poveznice
|