Gozo (neovisna država): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 4. srpnja 2019. u 20:43

Gozo (tal. La Nazione Gozitana, malt. In-Nazzjon Għawdxija ) je bila neovisna kraljevina. Prostirala se na otoku Gozu, danas dijelu Malte. Bila je neovisna tri godine, od 1798. do 1801. tijekom francuskih revolucionarnih ratova. Povjesničari ovo kratko razdoblja nazivaju La Nazione Gozitana,^[1] od trenutka kad je Gozo službeno postao neovisna država pod Ferdinandom III. Sicilskim i pod provizornom vladom na čelu s vanjskim vikarom i župnikom grada Rabata Saveriom Cassarom, koji je postao glavni guverner. Maltom i Gozom su vladali vitezovi hospitalci do 10. lipnja 1798., a uvjet neovisnosti nastao je opsadom Malte od 2. rujna 1798. do 1800. godine za Napoleonova mediteranskog pohoda i francuske okupacije. 1798. godine bio je površine 67 km² i imao je 16.000 stanovnika. Glavna vjera bilo je rimokatoličanstvo. Valuta kojom se plaćalo bila je malteška škuda. Britanskom aneksijom postao je Britanski protektora Malta.

Izvori

↑ Vella, George. 5. srpnja 2005. Outline History of the Circolo Gozitano. Inačica [https:http://circologozitano.webs.com/history.htm izvorne stranice] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) arhivirana 2. studenoga 2014. Nepoznati parametar |access= zanemaren (prijedlog zamjene: |access-date=) (pomoć); Nepoznati parametar |site= zanemaren (pomoć)

[1] Vella, George. 5. srpnja 2005. Outline History of the Circolo Gozitano. Inačica [https:http://circologozitano.webs.com/history.htm izvorne stranice] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) arhivirana 2. studenoga 2014. Nepoznati parametar |access= zanemaren (prijedlog zamjene: |access-date=) (pomoć); Nepoznati parametar |site= zanemaren (pomoć)

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+[[Datoteka:Location Gozo Malta.svg|mini|desno|Otok Gozo označen tamnozeleno, svjetlije su Comino i Malta i ostali otočići.]]
 '''Gozo'''  (tal. ''La Nazione Gozitana'', malt. ''In-Nazzjon Għawdxija  '') je bila neovisna kraljevina. Prostirala se na otoku [[Gozo|Gozu]], danas dijelu [[Malta|Malte]]. Bila je neovisna tri godine, od [[1798.]] do 1801. tijekom [[Francuski revolucionarni ratovi|francuskih]] revolucionarnih ratova. Povjesničari ovo kratko razdoblja nazivaju ''La Nazione Gozitana'',<ref>{{Cite web|last=Vella |first=George |title=Outline History of the Circolo Gozitano |url=https:http://circologozitano.webs.com/history.htm |site=Circolo Gozitano |access=2. studenoga 2014. |date=5. srpnja 2005.|archiveurl= https://web.archive.org/web/20141102231817/http://circologozitano.webs.com/history.htm |archivedate=2. studenoga 2014. }}</ref> od trenutka kad je Gozo službeno postao neovisna država pod [[Ferdinand III. od Sicilije|Ferdinandom III. Sicilskim]] i pod provizornom vladom na čelu s [[vanjski vikar|vanjskim vikarom]] i župnikom grada [[Rabat (Gozo)|Rabata]] [[Saverio Cassar|Saveriom Cassarom]], koji je postao glavni guverner.
-Maltom i Gozom su vladali [[Ivanovci|vitezovi hospitalci]] do 10. lipnja 1798., a uvjet neovisnosti nastao je [[opsada Malte (1798. - 1800.)|opsadom Malte]] od 2. rujna 1798. do 1800. godine za Napoleonova [[mediteranski pohod 1798.|mediteranskog pohoda]] i [[francuska okupacija Malte|francuske okupacije]]. 1798. godine bio je površine 67 km² i imao je 16.000 stanovnika. Glavna vjera bilo je rimokatoličanstvo.
+Maltom i Gozom su vladali [[Ivanovci|vitezovi hospitalci]] do 10. lipnja 1798., a uvjet neovisnosti nastao je [[opsada Malte (1798. - 1800.)|opsadom Malte]] od 2. rujna 1798. do 1800. godine za Napoleonova [[mediteranski pohod 1798.|mediteranskog pohoda]] i [[francuska okupacija Malte|francuske okupacije]]. 1798. godine bio je površine 67 km² i imao je 16.000 stanovnika. Glavna vjera bilo je rimokatoličanstvo. Valuta kojom se plaćalo bila je [[malteška škuda]].
 Britanskom aneksijom postao je [[Britanski protektora Malta]].