1. siječnja

1. siječnja (1.1.) 1. je dan godine po gregorijanskom kalendaru.

Do kraja godine ima još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).

Događaji

• 45. pr. Kr. - stupio na snagu Julijanski kalendar.
• 404. - posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu.
• 439. - Objavljen Teodozijev zakonik, najveća zbirka rimskog prava dotada.
• 909. - Kijevska Rusija je počela brojati dane po Julijanskom kalendaru.
• 1001. - Papa Silvestar II. imenovao Stjepana I. za kralja Ugarske.
• 1438. - Albert II. Habsburgovac je okrunjen kao kralj Ugarske.
• 1502. - Portugalci prvi put istražuju područje na kojem se danas nalazi Rio de Janeiro.
• 1515. - Franjo I. postao francuski kralj.
• 1527. - Na Cetinskom Saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
• 1600. - Škotska počinje sa upotrebom [[julijanski kalendar|julijanskog kalendara].
• 1651. - Karlo II. okrunjen kao kralj Škotske.
• 1673. - Počinje stalna dostava pošte između New Yorka i Bostona.
• 1700. - Rusija počinje koristiti Julijanski kalendar.
• 1707. - João V. je okrunjen kao kralj Portugala.
• 1739. - Francuski moreplovac Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier otkrio otok koje je kasnije po njemu nazvano Bouvet.
• 1788. - Izašlo prvo izdanje londonskog The Timesa.
• 1801. - Otkrivena Ceres, prvi patuljasti planet u Sunčevom sustavu.
• 1801. - Ujedinjenjem Velike Britanije i Sjeverne Irske ukinuto je Kraljevstvo Velike Britanije i stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
• 1803. - Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.
• 1804. - Kraj francuske vlasti u Haitiju, koji je tako postao prva republika crnaca i druga nezavisna država u Sjevernoj Americi, nakon SAD-a.
• 1808. - Zabranjen uvoz robova u SAD.
• 1818. - Prvi put objavljen roman Mary Shelley Frankenstein, ili moderni Prometej.
• 1826. - Naucalpan postaje općina Meksika.
• 1833. - Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Falklandskim otočjem u Atlantiku , koja su prije toga bila pod španjolskom kolonijalnom vlašću.
• 1840. - U New Yorku je održano prvo natjecanje u kuglanju u SAD-u, u Knickerbocker Alleysu.
• 1861. - Porfirio Díaz je osvojio Ciudad de México.
• 1863. - Abraham Lincoln drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tijekom Američkog građanskog rata.
• 1863. - Lincolnovim Proglasom o emancipaciji službeno slobođeni američki robovi na području Konfederacije, bez stvarnog učinka.
• 1873. - Japan je prihvatio gregorijanski kalendar.
• 1877. - Engleska kraljica Viktorija proglašena caricom Indije.
• 1880. - Počela izgradnja Panamskog kanala.
• 1881. - Francuska se pridružila Ujedinjenim Narodima.
• 1885. - Prihvaćene vremenske zone i standardno vrijeme.
• 1892. - U Havani počelo 4. svjetsko prvenstvo u šahu.
• 1899. - Kraj španjolske vlasti na Kubi.
• 1898. - New York City anektirao teritorij susjednih okruga, čime je formiran tzv. Veliki New York; 25. siječnja prvobitnim dijelovima grada (Manhattan, Brooklyn, Bronx i Queens) pridružio se Staten Island i tako je formiran današnji New York City.
• 1900. - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji.
• 1901. - Nigerija postaje britanski protektorat.
• 1901. - Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wales formirala su Saveznu Državu Australiju.
• 1910. - Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske.
• 1912. - Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.
• 1912. - U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik.
• 1912. - Stvorena Republika Kina.
• 1912. - U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija.
• 1914. - Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe.
• 1919. - Ciliciju zauzeli Francuzi.
• 1929. - Bivše općine Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale Vancouver.
• 1932. - Otok Alcatraz postaje američki savezni zatvor.
• 1939. - U Sydneyu temperatura dosegla 45 ˚C, što je najviše u povijesti toga grada.
• 1942. - 26 zemalja potpisalo Deklaraciju UN-a.
• 1945. - Drugi svjetski rat: Luftwaffe pokrenuo operaciju "Bodenplatte", veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja savezničke avijacije u [[Sjeverna Europa[sjevernoj Europi]] jednim udarcem.
• 1948. - Italija dobila ustav.
• 1956. - Sudan se osamostalio.
• 1958. - Osnovana Europska ekonomska zajednica.
• 1959. - Svrgnut Fulgencio Batista, kubanski diktator.
• 1960. - Johnny Cash održao svoj prvi besplatni koncert iza zatvorskih rešetaka.
• 1960. - Kamerun stekao neovisnost od Francuske.
• 1966. - Nakon državnog udara Jean-Bédel Bokassa preuzeo vlast u Srednjoafričkoj Republici.
• 1971. - Reklamiranje cigareta zabranjeno na američkoj televiziji.
• 1973. - Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Europske zajednice.
• 1978. - Avion Boeing 747 kompanije Air India srušio se u Arapsko more nedaleko od Mumbaia; poginulo je 213 osoba.
• 1979. - Službeno uspostavljeni diplomatski odnosi između SAD-a i Kine.
• 1981. - Grčka primljena u Europsku zajednicu.
• 1982. - Peruanac Javier Pérez de Cuéllar postao prvi Latinoamerikanac na funkciji generalnog sekretara UN-a.
• 1986. - Španjolska i Portugal ulaze u Europsku zajednicu.
• 1989. - Stupio na snagu Montrealski protokol.
• 1990. - Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar, 10.000 dinara je postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama.
• 1990. - David Dinkins položio zakletvu kao prvi afroamerički gradonačelnik New York Cityja.
• 1992. - Službeno formirana Ruska Federacija.
• 1993. - Podjela Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku.
• 1993. - Osnovano jedinstveno europsko tržište.
• 1995. - Osnovana Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
• 1995. - Austrija, Finska, i Švedska ulaze u Europsku uniju.
• 1997. - Ganac Kofi Annan postao generalni sekretar UN-a.
• 1998. - Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. "Ocem" PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
• 2002. - Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Finskoj, Irskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Monaku, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, San Marinu, Vatikanu i Grčkoj.
• 2007. - Bugarska i Rumunjska postale su punopravne čanice Europske unije, te su istupile iz CEFTA-e.
• 2007. - Bugarski, rumunjski i Irski jezik postali su službeni jezici Europske unije.
• 2007. - Euro postaje službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se sa njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijedjeti.
• 2007. - Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom.
• 2008. - Cipar i Malta su uvele euro kao službenu valutu.
• 2008. - Slovenija je kao prva nova članica počela predsjedati Europskom unijom.
• 2008. - Započela primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije.
• 2008. - Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
• 2008. - Hrvatska započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
• 2009. - Austrija je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
• 2009. - U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest.
• 2009. - U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).
• 2010. - Španjolska je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom Unijom.
• 2018. - Bugarska počela predsjedati Europskom unijom.

Rođenja 1. siječnja 1431. - Aleksandar VI., papa († 1503.) 1449. - Lorenzo de' Medici, talijanski političar i vladar Firence 1502. - Grgur XIII. 1618. - Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar († 1682.) 1711. - Franjo Trenk, austrijski pukovnik († 1749.) 1735. - Paul Revere - američki zlatar i domoljub 1823. - Sándor Petőfi, mađarski pjesnik i revolucionar 1833. - Franziska Lechner, njemačka redovnica († 1894.) 1857. - Oton Kučera, hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja (+ 1931.) 1863. - Pierre de Coubertin, "otac" modernih olimpijskih igara († 1937.) 1870. - Ernst Barlach, njemački kipar 1879. - Edward Morgan Forster, engleski književnik († 1970.) 1888. - John Garand, kanadsko-američki inženjer i dizajner, tvorac puške M1 Garand 1894. - Satyendra Nath Bose, indijski fizičar i matematičar 1895. - J. Edgar Hoover, prvi direktor FBI-a 1907. - Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar († 1982.) 1919. - Jerome David Salinger, američki književnik 1920. - Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova († 2007.) 1921. - Rocky Graziano, američki boksač 1926. - Claudio Villa, talijanski pjevač 1928. - Frank Pourcel, francuski glazbenik 1932. - Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik (+ 2004.) 1938. - Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla 1938. - Frank A. Langella, američki glumac 1940. - Spencer Johnson, američki ljekar i pisac 1942. - Andrija Nikić, hrvatski književnik 1943. - Vladimir Šeks, hrvatski političar 1943. - Inge Appelt, hrvatska glumica 1944. - Đuro Brodarac, hrvatski general i političar († 2011.) 1944. - Omar al-Bašir, sudanski političar 1946. - Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener 1948. - Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup 1949. - Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar 1949. - Pablo Escobar, kolumbijski političar i narkodiler 1959. - Mladen Bodalec, hrvatski glazbenik 1963. - Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar 1968. - Davor Šuker, hrvatski nogometaš 1971. - Marinko Prga, hrvatski glumac 1976. - Mile Smodlaka, hrvatski vaterpolist 1979. - Anthony Šerić, hrvatski nogometaš 1981. - Mladen Petrić, hrvatski nogometaš 1985. - Steven Davis, sjevernoirski nogometaš

Smrti 1. siječnja 1515. - Luj XII, francuski kralj 1748. - Johann Bernoulli, švicarski matematičar 1782. - Johann Christian Bach, njemački skladatelj 1894. - Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar, otkrivač fotoelektričnog efekta (* 1857.) 1922. - Števan Kühar, slovenski (prekomurski) pisac i političar (* 1887.) 1934. - Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* 1873.) 1940. - Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar (* 1869.) 1963. - Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt (* 1893.) 1972. - Maurice Chevalier, francuski glumac i pjevač 1981. - Oumarou Ganda, nigerski glumac (* 1935.) 1982. - Frano Kršinić, hrvatski kipar (* 1897.) 2001. - Fabijan Šovagović, hrvatski glumac 2006. - Zlata Tkač, moldavska skladateljica (* 1928.) 2012. - Kiro Gligorov, prvi Predsjednik Makedonije nezavisne Makedonije 2013. - Patti Page, američka pop-pjevačica i glumica (* 1927.) 2014. - Milan Horvat, hrvatski dirigent i glazbeni pedagog (* 1919.) 2018. - Željko Senečić, hrvatski slikar (* 1933.) 2019. - Ivo Gregurević, hrvatski glumac (* 1952.) 2019. - Emanuel Hoško, hrvatski franjevac i katolički svećenik (* 1940.)

Blagdani i spomendani

• Nova godina
• Svjetski dan mira
• Svjetski dan molitve za mir
• Svjetski dan obitelji
• Marija Bogorodica
• Haiti (Dan neovisnosti)
• Sudan (Dan neovisnosti)
• Kuba (Dan oslobođenja)
• Slovačka (Uspostava Slovačke republike)

Imendani

• Marija