Makarsko primorje: razlika između inačica
Novi popis stanovništva |
Klima Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
==Klima== |
==Klima== |
||
Makarsko primorje ima sva obilježja [[Mediteranska klima|mediteranske klime]]: vruća i sušna ljeta i blage zime s velikim brojem kišnih dana. Godišnje ovo područje ima preko 2.700 sunčanih sati,<ref name="Makarska rivijera info">[http://www.makarska-rivijera.com/hr/info.htm "Makarska rivijera info"]</ref> što pogoduje razvitku [[Turizam|turizma]], koji je dominantna gospodarska grana. U zimskim mjesecima [[bura]] donosi niske temperature i zna nanijeti veće materijalne štete, posebice na sjeveru Makarskog primorja, gdje hladna fronta prodire kroz prijevoj [[Dubci]]. |
Makarsko primorje ima sva obilježja [[Mediteranska klima|mediteranske klime]]: vruća i sušna ljeta i blage zime s velikim brojem kišnih dana. Godišnje ovo područje ima preko 2.700 sunčanih sati,<ref name="Makarska rivijera info">[http://www.makarska-rivijera.com/hr/info.htm "Makarska rivijera info"]</ref> što pogoduje razvitku [[Turizam|turizma]], koji je dominantna gospodarska grana. U zimskim mjesecima [[bura]] donosi niske temperature i zna nanijeti veće materijalne štete, posebice na sjeveru Makarskog primorja, gdje hladna fronta prodire kroz prijevoj [[Dubci]]. |
||
[[Snijeg]] je veoma rijedak. |
|||
Godišnji prosjek temperature mora viši je od 20 [[°C]],<ref name="Makarska rivijera info">[http://www.makarska-rivijera.com/hr/info.htm "Makarska rivijera info"]</ref> a ljeti se kreće između 23 i 27 °C. |
Godišnji prosjek temperature mora viši je od 20 [[°C]],<ref name="Makarska rivijera info">[http://www.makarska-rivijera.com/hr/info.htm "Makarska rivijera info"]</ref> a ljeti se kreće između 23 i 27 °C. |
||
Makarska rivijera |
Makarska rivijera jedna je od najtoplijih dijelova Hrvatske. |
||
==Stanovništvo== |
==Stanovništvo== |
Inačica od 13. srpnja 2019. u 14:39
Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prostire se na 53 kilometra priobalja u smjeru sjeverozapad - jugoistok, od Brela na sjeveru do Gradca na jugu. Primorje leži u podnožju planine Biokovo, zbog čega je široko najviše 3 kilometra. Pokriveno je gustom borovom šumom, koja je u mnogo navrata stradala u požaru, posljednji put u rujnu 2008. godine.[1]
Makarsko primorje se nalazi na područjima općina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora i Gradac, a središte primorja je grad Makarska.
Povijesno se Makarsko primorje dijelilo na Donje i Gornje. Donje je primorje obuhvaćalo sela Brela, Bast, Bašku Voda, Velobrdo, Makar, Kotišinu, Tučepe, Podgoru, Drašnice, Igrane i Živogošće. Gornje je primorje obuhvaćalo sela Drvenik, Zaostrog, Podacu, Brist, Gradac i Baćinu. Gornje je od 15. do poč. 18. st. nosilo naziv Frag'uštinova, po utemeljitelju zadušbine sv. Marije u Zaostrogu, redovniku fra Augustinu Vlatkoviću iz zaostroškog samostana. Baćina je postala dijelom Gornjeg primorja početkom 18. st., kad je nestalo starije ime za baćinski kraj, Čuškovija.[2]
Prema popisu iz 2011. godine, Makarsko primorje brojalo je 26.022 stanovnika.[3]
Klima
Makarsko primorje ima sva obilježja mediteranske klime: vruća i sušna ljeta i blage zime s velikim brojem kišnih dana. Godišnje ovo područje ima preko 2.700 sunčanih sati,[4] što pogoduje razvitku turizma, koji je dominantna gospodarska grana. U zimskim mjesecima bura donosi niske temperature i zna nanijeti veće materijalne štete, posebice na sjeveru Makarskog primorja, gdje hladna fronta prodire kroz prijevoj Dubci.
Snijeg je veoma rijedak.
Godišnji prosjek temperature mora viši je od 20 °C,[4] a ljeti se kreće između 23 i 27 °C.
Makarska rivijera jedna je od najtoplijih dijelova Hrvatske.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva, Makarsko primorje broji 26.022 stanovnika, i to:[3]
- općina Brela - 1.703
- općina Baška Voda - 2.775
- grad Makarska - 13.834
- općina Tučepi - 1.931
- općina Podgora - 2.518
- općina Gradac - 3.261
Gospodarstvo
Glavna djelatnost stanovništva je turizam, zatim trgovina, poljodjelstvo, ribarstvo i maslinarstvo. Turizam je procvat doživio 1960-ih i 1970-ih godina, kada je Makarska rivijera postala brand u svjetskim turističkim krugovima. Primorje ima veliki broj ležaja u hotelskom i privatnom smještaju.
Izvori
- ↑ "Požar došao do grada, stanovnici bježe!", Dnevnik.hr
- ↑ Marko Perojević: Odjek Bečkog rata na Makarskom primorju i u Hercegovini (1683-1723), Historijski zbornik,
- ↑ a b "STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2011. - Splitsko-dalmatinska županija" Pogreška u citiranju: nevaljala
<ref>
oznaka; ime "Popis 2001." definirano više puta s različitim sadržajem - ↑ a b "Makarska rivijera info"
|