Imotski: razlika između inačica

Koordinate: 43°27′N 17°13′E / 43.45°N 17.22°E / 43.45; 17.22
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Polje
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Krumpir
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 104: Redak 104:
Značajan dio današnjeg posrnulog gospodarstva čine i građevinske firme i brojni obrti vezani za građevinsku struku, koji su svoj djelokrug rada proširili na daleko veće područje od same imotske krajine.
Značajan dio današnjeg posrnulog gospodarstva čine i građevinske firme i brojni obrti vezani za građevinsku struku, koji su svoj djelokrug rada proširili na daleko veće područje od same imotske krajine.


Od poljoprivrednih kultura važno je spomenuti uzgoj krumpira, [[vinova loza|vinove loze]], [[Obična smokva|smokava]] i [[maslina]] te proizvodnju pršuta.
Od poljoprivrednih kultura važno je spomenuti uzgoj [[Krumpir|krumpira]], [[vinova loza|vinove loze]], [[Obična smokva|smokava]] i [[maslina]] te proizvodnju pršuta.
Vinova loza [[kujundžuša]] je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.
Vinova loza [[kujundžuša]] je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.



Inačica od 13. srpnja 2019. u 13:55

Imotski
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska

GradonačelnikIvan Budalić [1](HDZ)
Gradsko vijeće17 članova
– predsjednikPerica Tucak
NaseljaDonji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja, Gornji Vinjani, Imotski, Medvidovića Draga

Površina[2]58,5 km2
Površina središta3,3 km2
Visina412 mnm
Koordinate43°27′N 17°13′E / 43.45°N 17.22°E / 43.45; 17.22

Stanovništvo[3] (2021.)
Ukupno9 153
– gustoća156 st./km2
Urbano4 008
– gustoća2774 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Franjo Asiški
Gospa od Anđela

Poštanski broj21260
Pozivni broj(0)21
AutooznakaIM
Stranicawww.imotski.hr

Zemljovid

Imotski na zemljovidu Hrvatske
Imotski
Imotski

Imotski na zemljovidu Hrvatske

Imotski je grad u Hrvatskoj, središnjoj Dalmaciji te administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopisni položaj

Imotska krajina smjestila se iza planine Biokovo, u dalmatinskom zaleđu na granci Hercegovine s Dalmacijom. Zauzima prostor od oko 600 km2. Sa sjeveroistoka je omeđena bosanskohercegovačkom granicom, s juga Makarskim primorjem, a sa sjeverozapada sinjsko-omiškim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad Imotski).

Grad Imotski ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. Prostor Imotske krajine možemo podijeliti u tri prirodne cjeline: krško područje uz obod polja, te prostrane krške površine i uvale na širem prostoru - imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnuće, te planinski masiv Biokovo.

Klima i vegetacija

Grad Imotski i Imotsko polje imaju izmijenjenu sredozemnu klimu, dok se Imotska krajina iznad 500 metara nalazi u pojasu submediteranske s utjecajem planinske, a krajevi iznad 700 metara s većinskim utjecajem planinske.

Najniža zabilježena temperatura u gradu Imotskom je -13°C.

S druge strane, u obližnjem Posušju te dijelovima Imotske Krajine iznad 600 metara temperature se zimi znaju spustiti i ispod -20°C. Ljeti se temperature mogu popeti i do 43°C.

Česti su vjetrovi bura, te manje izraženo jugo.

Oborinski je ovaj kraj zbog orografije i reljefa jedan od najvlažnijih dijelova Dalmacije.

Od vegetacije ovdje rastu uglavnom šume hrasta medunca, bijelog graba te crnike.

Ima i čempresa, alepskog te dalmatinskog crnog bora.

Od raslinja prevladava submediteranska i makija - zimzelena šikara, a ima i dosta smilja.

Povijest

Povjesno je Imotski središte starohrvatske župe Imote. Dne 2. kolovoza 1717., na dan Gospe od Anđela, Imotski je oslobođen od turske vlasti.[4][5] Po Požarevačkom miru, mletačkoj Dalmaciji je trebala pripasti cijela Imota/Imotsko polje, međutim prilikom utvrđivanja granica su Turci potplatili mletačkog mjernika, tako da je preko pola Imotskog polja ostalo u današnjoj BiH. Kraj oko Gruda, Posušja i Širokog Brijega t.j. Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Kočerin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Aržano, Turska Vinica, Turske Ričice, Turski Cvitića most, Tursko Posušje i Turska Gorica sačinjava Općinu Imotski, nazvano Bekija (tur. ostatak).

U novijoj povijesti Imotski nije izravno bio poprište ratnih zbivanja, iako je dao mnoštvo dragovoljaca koji su branili hrvatsku domovinu, naročito u Domovinskom ratu.

Skupljači i zapisivači narodne lirike imotskog kraja

Skupljači i zapisivači koji su zapisali usmenu narodnu liriku ovog kraja:[6]

Administracija i politika

Imotski stećci

Gospodarstvo

Gospodarstvo Imotske krajine već dugi niz godina nije proizvodno orijentirano, posebice nakon propasti velikih pogona u društvenom vlasništvu koji su zapošljavali velik broj stanovnika (npr. Trimot/Pionirka, Imostroj/Bratstvo, Agrokoka itd.) te se oslanja iskljućivo na privatni sektor uslužnih djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, te u novije vrijeme i turističkih djelatnosti. Značajan dio današnjeg posrnulog gospodarstva čine i građevinske firme i brojni obrti vezani za građevinsku struku, koji su svoj djelokrug rada proširili na daleko veće područje od same imotske krajine.

Od poljoprivrednih kultura važno je spomenuti uzgoj krumpira, vinove loze, smokava i maslina te proizvodnju pršuta. Vinova loza kujundžuša je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.

Demografija

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Imotski ima 10.764 stanovnika, do čega je 96,78% Hrvata, a 96,17% stanovnika se izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere.[9]

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001. g. Imotski ima 10.213 stanovnika. Po narodnosti, 95,51% čine Hrvati.

Ukupno 95,07% Imoćana se izjasnilo kao pripadnici rimokatoličke vjere; 3,17% se izjasnilo pripadnicima drugih vjera.

Zgrade u Imotskom

Popis 1991.

Narodnosni sastav stanovništva prijeratne općine Imotski:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi ostali
1991. 39.052 37.130 1.140 782
1981. 41.496 39.023 1.290 1.183
1971. 47.354 45.359 1.426 569

Narodnosni sastav stanovništva naseljenog mjesta (grada) Imotskog:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi ostali
1991. 4.000 3.699 152 149
1981. 3.234 2.908 127 199
1971. 2.422 2.140 172 110

Šport

Nogometni stadion Gospin Dolac

Športski klubovi Imotskog :

Sportski turniri i druga natjecanja:

  • Nogometni turnir "Ante Bruno Bušić"

Kultura

Obrazovanje

Crveno jezero kraj Imotskog

Osnovne škole

  • Osnovna škola "Stjepan Radić"
  • osnovna glazbena škola "fra Ivan Glibotić"

Srednje škole

  • Gimnazija "dr. Mate Ujevića" Imotski
  • Ekonomska škola Imotski
  • Tehnička škola Imotski
  • Obrtničko - industrijska škola Imotski

Znamenitosti

Mediji

Povezani članci

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Imotski

Izvori

  1. [1]
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Dobranje Župa sv. Ivana Krstitelja
  5. Narod.hr: (FOTO, VIDEO) Imotski obilježava 300. obljetnicu oslobođenja od Turaka, narod.hr, 2. kolovoza 2017. Pristupljeno 15. kolovoza 2017.
  6. Knjigu piše Ivan Ban. Usmene lirske pjesme iz Imotske krajine, ur. Mladen Vuković, prir. Ante Žužul, na njem. preveo Jozo Mršić, HKD Napredak, Split, 2007.
  7. Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća
  8. Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća
  9. Rezultati popisa 2011.
  10. Radio Imotski Treći susret klapa "Pismo moja" oduševio sve ljubitelje klapskog pjevanja, 1. svibnja 2010.
Nedovršeni članak Imotski koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.