Demokratska Federativna Jugoslavija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
|događaj_kraj = |
|događaj_kraj = |
||
|p1 = Nezavisna Država Hrvatska |
|p1 = Nezavisna Država Hrvatska |
||
| |
|flag_p1 = Flag_of_Independent_State_of_Croatia.svg |
||
|s1 = SFR Jugoslavija |
|s1 = SFR Jugoslavija |
||
|flag_s1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |
|flag_s1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |
||
Inačica od 18. srpnja 2019. u 22:53
Ovo je glavno značenje pojma Demokratska Federativna Jugoslavija. Za druga značenja pogledajte Jugoslavija (razdvojba).
| |||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg)
Demokratska Federativna Jugoslavija bila je prijelazna jugoslavenska država (između Prve i Druge Jugoslavije, od 7. ožujka do 29. studenoga 1945.), za vrijeme poslijeratne reuspostave Jugoslavije. Postavila je temelje za federalizaciju i konstituciju kasnije Titove Jugoslavije i njenih saveznih republika. Prestala je postojati krajem studenog 1945. kada je Ustavom iz 1945. stvorena nova socijalistička Jugoslavija.
Ime se pojavljuje nakon što je kralj Petar II. Karađorđević pristao na formiranje kraljevskog namjesništva, koje zatim daje mandat Josipu Brozu Titu za formiranje privremene vlade, u koju su ušli članovi NKOJ-a i šest istaknutih građanskih političara.
Nova vlada nije prisegnula "kralju i narodu", kako su prisezale vlade Kraljevine Jugoslavije, nego samo "narodu". Ime države promijenjeno je, iako monarhija (makar službeno) nije ukinuta. Ostala je na snazi odluka AVNOJ-a o zabrani povratka kralja u zemlju, te dogovoreno da će se to pitanje riješiti demokratskim putem po završetku rata. Istaknuto je federativno uređenje. Hrvatska je konstituirana kao Federalna Država Hrvatska (FDH, kraće Federalna Hrvatska), nasuprot postojanju Nezavisne Države Hrvatske.
Ustavotvorna skupština je 29. studenoga 1945. donijela odluku o ukidanju monarhije, te ime države promijenila u Federativna Narodna Republika Jugoslavija; novo je ime postalo službeno tek Ustavom od 31. siječnja 1946., a donijela su ga oba doma Ustavotvorne skupštine tj. Savezna skupština Ustavotvorne skupštine te Skupština naroda Ustavotvorne skupštine.
Politika
KPJ je odmah nakon kreiranja ove države revolucionarnim putem preuzela svu realnu vlast i ubrzo eliminirala sve građanske političare iz političkog života. Za vrijeme rata i poraća 1945. sustavno su se provodila masovna ubojstva s elementima genocida nad protivnicima KPJ (Bleiburg i Križni put),[1] protjerivanja stanovništva (ponajviše njemačke manjine), teroriziranja religijskih zajednica (najpoznatiji je slučaj Stepinac), nacionalizacija imovine i općenito ukidanje bitnih elemenata demokracije.
Upravna podjela
Izvori
- ↑ Večernji list 'Na livadi crvenoj od krvi ležali su vojnici, žene, djeca, starci i konji', 17. svibnja 2015.
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | Wikizvor ima izvorni tekst Deklaracija o proglašenju Federativne narodne republike Jugoslavije |
