Hercegovački pašaluk: razlika između inačica

	Hercegovački pašaluk ; Eyālet-i Hersek(tur.)
	pašaluk Osmanskog Carstva
	Lokacija Hercegovačkog pašaluka
Glavni grad	Mostar
Jezik/ci	službeni: turski; govorni:hrvatski jezik
Politička struktura	pašaluk Osmanskog Carstva
Povijest	Novi vijek
- uspostavljena	1833.
- ukinuta	1851.

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. kolovoza 2019. u 20:04

Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833. do 1851. Prijestonica mu je bio Mostar.

Hercegovački sandžak

Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1470. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prijestonica sandžaka je kasnije premještena u Pljevlju (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.

Hercegovački pašaluk (ejalet)

Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao polu-neovisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz Travnika u Srajevo.

Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.^{[nedostaje izvor]}

Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.)

Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme Hercegovačkog ustanka ponovno je formiran pašaluk.^[1] Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodjeljene Hercegovina i Bosna.

Reference

↑ Pavet de Courteille, Abel. 1876. État présent de l'empire ottoman (francuski). J. Dumaine. str. 91-96

Vanjske poveznice

Karta Balkana od 1815-1859

[pavet-1] Pavet de Courteille, Abel. 1876. État présent de l'empire ottoman (francuski). J. Dumaine. str. 91-96

[1]

@@ Redak 42: / Redak 42: @@
 == Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.) ==
-Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] ponovno je formiran pašaluk.<ref name="pavet">{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}</ref> Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i djelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodjeljene Hercegovina i Bosna.
+Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] ponovno je formiran pašaluk.<ref name="pavet">{{cite book|last=Pavet de Courteille|first=Abel|title=État présent de l'empire ottoman|year=1876|publisher=J. Dumaine|page=91-96|url=http://archive.org/stream/tatprsentdelemp00courgoog#page/n104/mode/2up|language=French}}</ref> Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodjeljene Hercegovina i Bosna.
 == Reference ==