Dizalica: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 16. kolovoza 2019. u 13:41

Poluga je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, oslonca ili zgloba i vrijedi: **F₁∙D₁ = F₂∙D₂**.

Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika.

Mosna dizalica sa stazama postavljenim ispod stropa, mostom i dizalicom u tradicionalnom industrijskom okruženju.

Dizalica je naprava ili stroj za dizanje, premještanje i povlačenje tereta. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest poluga, s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske sile. Dizalice mogu imati ručni i strojni pogon. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. Strojni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina materijala. Danas se najviše primjenjuje električni pogon. Gdje nema u blizini izvora električne energije, primjenjuje se pogon motorom s unutarnjim izgaranjem, uglavnom Dieselovim motorom. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti uljnoga hidrauličnog pogona su jednostavnije upravljanje, dobra i stalna regulacija, mekan rad i mnogo manje mase u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su elektromotor, Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. Pneumatski pogon primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. Parni pogon je danas praktički napušten. ^[1]

Povijest

Tamo gdje sila ljudskih mišića nije dovoljna, mora se zamijeniti nekom drugom silom. Zbog toga primjena dizalica (prenosila i dizala) seže daleko u prošlost. Negdje oko 2 600 pr. Kr. u gradnji staroegipatskih piramida upotrebljavale su se klizaljke, poluge i koloture za prijenos golemih količina kamenih blokova. Kako su zapravo izgledala ta pomoćna sredstva za prijenos, može se samo naslućivati. Isto se tako može samo naslućivati kakva je bila tehnika dizanja i prijenosa velikih kamenih blokova, mase i do 45 tona, od kojih su izgrađeni megalitski spomenici. Jedan od najčuvenijih takvih spomenika je Stonehenge u blizini Salisburyja u Engleskoj, za koji su se tako teške kamene grdosije donosile iz kamenoloma udaljenog 180 kilometara, i to već u 3. tisućljetu pr. Kr.

U doba stare grčke kulture bio je već poznata dizalica s kolom za gaženje. Čovjek je penjući se po obodu takva kola velikog promjera okretao pogonsko kolo dizalice. Za vrijeme starorimskog doba ta se vrsta dizalica usavršila. Sačuvani mozaici i reljefi iz 2. stoljeća prikazuju takve dizalice.

U srednjem vijeku grade se i toranjske okretne dizalice za dizanje tereta. Prva dizalica sa svojstvima modernih dizalica pronalazak je L. da Vincija. Ta se dizalica mogla okretati na okretnoj platformi, a imala je ručicu za dizanje i zadržač, što je omogućivalo dizanje a sprečavalo padanje tereta.

Primjena parnog stroja za pogon dizalica počinje oko 1850., i to najprije za izvozna postrojenja u rudnicima. Prva dizalica s električnim pogonom bila je postavljena u hamburškoj luci 1892. Zahvaljujući malim mjerama i težini, uz relativno veliku snagu, elektromotor je omogućio pojedinačni pogon za sve vrste djelovanja dizalice. Elektromotor je također omogućivao da se s relativno malim strojevima podižu i najteži tereti, te da se postignu veliki momenti pokretanja bez ugradnji spojki, a time i kratko trajanje pokretanja. Od tada počinje snažan i brz razvitak svih vrsta dizalica. ^[2]

Podjela

Dizalice su različite namjene pa se razlikuju po obliku, po sastavnim dijelovima, po složenosti konstrukcije, po broju i vrsti pogonskih mehanizama, vrsti pogona i upravljanja, načinu zahvaćanja tereta i tako dalje.

Male ili serijske dizalice

Takve su dizalice jednostavni mehanizmi ili uređaji za dizanje tereta kao što su razne podne dizalice, koloturnici, vitla i vitlene dizalice, podizni stolovi i radne platforme i slično. Serijske dizalice u pravilu ostvaruju samo pravocrtno pomicanje tereta, najčešće u smjeru gore-dolje, ali kao vitla služe i za povlačenje tereta.

Složene dizalice, granici ili kranovi

To su postrojenja u pravilu s 3 ili više pogonskih mehanizama pa mogu teret dizati, prenositi i spuštati unutar ograničenog radnog prostora. Vanjski oblik takvoj dizalici daje nosiva metalna konstrukcija, koja može biti nepomična, vozna po tračnicama, samovozna po tlu ili ugrađena na plovilu. Stupna dizalica ima konzolu koja se može okretati i do 360° oko okomite osi nepomičnog stupa. Oslonci takve dizalice mogu se pričvrstiti i na zid ili na druga, dovoljno čvrsta uporišta. Teret se diže i premješta s pomoću voznoga vitla (mačke), koje putuje po kraku konzole. Zidna dizalica je oslonjena na tračnice i vozi se uzduž zida hale. Mosna dizalica ima nosivu konstrukciju u obliku mosta koji se kreće duž tvorničke hale po stazama postavljenim ispod stropa. Portalne dizalice imaju vozno postolje u obliku portala (vrata) koji čini okvirna konstrukcija s okomitim nogama spojenima s vodoravnim nosačem po kojem se vozi mačka za dizanje tereta. Pretovarni mostovi su portalne dizalice s većim rasponom vozne staze (do 100 metara i više), često s prepustima na jednom ili na oba kraja mosta, služe najčešće za pretovar tereta u lukama, na skladištima i slično. Okretne portalne dizalice imaju vozno postolje u obliku portala na kojem se nalazi okretni dio dizalice s potrebnom nosivom konstrukcijom te s pogonskim mehanizmima za dizanje, okretanje i promjenu dohvata. Te dizalice služe za pretovar tereta u lukama, na željeznici, skladištima, za montažne radove u brodogradnji, mostogradnji i slično. Okretne stupne dizalice imaju visok okomiti stup i konzolu ili nagibni krak za promjenu dohvata. Već prema potrebi, stup dizalice je nepokretno temeljen za podlogu ili ugrađen na voznom postolju za vožnju po tračnicama. Okretanje oko okomite osi ostvaruje se velikim okretnim ležajevima, koji mogu biti na vrhu stupa (stup se tada ne okreće) ili nisko, na postolju (stup se okreće). Upotrebljavaju se pretežito za građevinske i montažne radove te često u lukama i brodogradilištima. Vozne ili mobilni dizalice su okretne dizalice na voznom postolju sa samostalnim pogonom za vožnju do mjesta uporabe. Ovisno o dostupnosti mjestu uporabe, vozne dizalice imaju vozno postolje na automobilskim kotačima (pneumatik), na gusjenicama ili na željezničkim kotačima za vožnju po pruzi. Vozne dizalice izrađuju se danas za dizanje i najtežih tereta, te za visine dizanja i preko 100 metara. Jarbolna dizalica ili derik ima okomiti jarbol i najčešće pri dnu jarbola oslonjen dohvatnik koji može mijenjati nagib kao kod okretnih dizalica. Upotrebljavaju se najviše za montažne radove za nosivosti i do 500 tona, a mogu se ugraditi i na mjestima neprikladnima za druge vrste dizalica, kao što su krovovi ili zidovi zgrada i slično. Kabelne ili žičane dizalice imaju jedno ili više napetih nosivih čeličnih užeta kao stazu po kojoj se vozi mačka za dizanje i prijenos tereta. Raspon glavnog nosivog užeta može iznositi i do 1 000 metara. Upotrebljavaju se na otvorenome, najčešće na velikim gradilištima. Plutajuća dizalica okretna je i nagibna dizalica ugrađena na plovilu. Služi pri gradnji lukâ, obala i mostova, za lučke radove i za spašavanje brodova.

Granik (prema njem. Kranich: ždral) je postrojenje koje diže i vodoravno prenosi teret. Visina dizanja može se mijenjati i obično iznosi samo nekoliko metara, a rijetko doseže više desetaka metara. Vodoravni prijenos također se može mijenjati, a ograničen je raspoloživim prostorom. Prenosi se gibanjem čitava granika ili glavnog dijela njegova postolja. Po tome se granik i razlikuje od dizala koje se ne giba vodoravno. Naprava na kojima se visina tereta za vrijeme prijenosa ne može mijenjati naziva se prenosilo. Među tipične granike spadaju naprave i postrojenja koja u tvorničkim halama dižu, prenose i spuštaju teret. Liftovi su tipična dizala, a rudarski vagoneti vučeni lokomotivom tipična su prenosila. Međutim, među prenosilima stalne (kontinuirane) dobave ima mnogo takvih koja teret mogu dizati ili ga čak samo dižu.

Mosne dizalice

Podrobniji članak o temi: Mosna dizalica

Mosna dizalica ili mosni granik je vrsta dizalice koja ima nosivu metalnu konstrukciju u obliku mosta koji se kreće duž tvorničke zgrade (hale) po stazama (obično tračnice) postavljenim ispod stropa. Mosna dizalica služi uglavnom za prijenos (transport) sipkog materijala i predmeta unutar industrijskih pogona, za premetanje materijala i predmeta u skladištima, za prijenos u radionicama i montažnim zgradama (halama), te za utovar i istovar željezničkih vagona i kamiona. Mosna dizalica sastoji se od mosta (nosiva metalna konstrukcija), vitla, strojnih sklopova i električnih uređaja. Na glavnim nosačima mosne dizalice smještene su tračnice vitla dizalice. Krajevi glavnih nosača kruto su vezani na poprečne nosače u kojima su smješteni vozni kotači dizalice. Obično je samo polovica tih kotača vezana na pogonski mehanizam za vožnju. To su pogonski kotači, a ostali su slobodni kotači dizalice.

Izvori

↑ dizalice i dizala, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
↑ "Tehnička enciklopedija" (Prenosila i dizala), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

Vanjske poveznice

prenosila i dizala. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[1] dizalice i dizala, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

[2] "Tehnička enciklopedija" (Prenosila i dizala), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

[1]

[2]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 [[datoteka:Pentaspastos scheme.svg|mini|desno|250px|[[Tehnologija starog Rima|Starorimska]] dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet [[kolotura]]") koja je mogla dizati [[teret]] do 450 [[kilogram]]a.]]
+[[datoteka:koloturnik.jpg|desno|mini|250px|Izgled [[Arhimed]]ovog ili običnog [[koloturnik]]a.]]
+[[datoteka:DCC38974rvancopp.jpg|mini|desno|250px|[[Mosna dizalica]] sa stazama postavljenim ispod [[strop]]a, mostom i dizalicom u tradicionalnom [[industrija|industrijskom]] okruženju.]]
 '''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten. <ref> '''dizalice i dizala''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
@@ Redak 19: / Redak 23: @@
 == Podjela ==
+Dizalice su različite namjene pa se razlikuju po obliku, po sastavnim dijelovima, po složenosti konstrukcije, po broju i vrsti pogonskih [[mehanizam]]a, vrsti [[pogon]]a i upravljanja, načinu zahvaćanja tereta i tako dalje.
-Postoje mnoge vrste dizalica brojnih primjena, kao što su [[građevinska dizalica]], [[brodska dizalica|brodska]] i [[lučka dizalica|lučka]], [[kamion|kamionska dizalica]], razne vrste [[mobilna dizalica|mobilnih dizalica]] itd.
+=== Male ili serijske dizalice ===
+Takve su dizalice jednostavni mehanizmi ili uređaji za dizanje tereta kao što su razne podne dizalice, [[koloturnik|koloturnici]], [[vitlo|vitla]] i vitlene dizalice, podizni stolovi i radne platforme i slično. Serijske dizalice u pravilu ostvaruju samo pravocrtno pomicanje tereta, najčešće u smjeru gore-dolje, ali kao vitla služe i za povlačenje tereta.
+=== Složene dizalice, granici ili kranovi ===
+To su postrojenja u pravilu s 3 ili više [[pogon]]skih [[mehanizam]]a pa mogu teret dizati, prenositi i spuštati unutar ograničenog radnog prostora. Vanjski oblik takvoj dizalici daje nosiva [[metalna konstrukcija]], koja može biti nepomična, vozna po [[tračnica]]ma, samovozna po tlu ili ugrađena na plovilu. '''Stupna dizalica''' ima [[konzola|konzolu]] koja se može okretati i do 360° oko okomite [[os]]i nepomičnog [[stup]]a. Oslonci takve dizalice mogu se pričvrstiti i na [[zid]] ili na druga, dovoljno čvrsta uporišta. Teret se diže i premješta s pomoću voznoga vitla (mačke), koje putuje po kraku konzole. '''Zidna dizalica''' je oslonjena na tračnice i vozi se uzduž zida hale. '''Mosna dizalica''' ima nosivu konstrukciju u obliku [[most]]a koji se kreće duž tvorničke hale po stazama postavljenim ispod [[strop]]a. '''Portalne dizalice''' imaju vozno postolje u obliku portala (vrata) koji čini okvirna konstrukcija s okomitim nogama spojenima s vodoravnim  [[nosač]]em po kojem se vozi mačka za dizanje tereta. '''Pretovarni mostovi''' su portalne dizalice s većim rasponom vozne staze (do 100 [[metar]]a i više), često s prepustima na jednom ili na oba kraja mosta, služe najčešće za pretovar tereta u [[luka]]ma, na [[skladište|skladištima]] i slično. '''Okretne portalne dizalice''' imaju vozno postolje u obliku portala na kojem se nalazi okretni dio dizalice s potrebnom nosivom konstrukcijom te s pogonskim mehanizmima za dizanje, okretanje i promjenu dohvata. Te dizalice  služe za pretovar tereta u lukama, na [[željeznica|željeznici]], skladištima, za [[montaža|montažne]] radove u [[brodogradnja|brodogradnji]], [[most]]ogradnji i slično. '''Okretne stupne dizalice''' imaju visok okomiti stup i konzolu ili nagibni krak za promjenu dohvata. Već prema potrebi, stup dizalice je nepokretno temeljen za podlogu ili ugrađen na voznom postolju za vožnju po tračnicama. Okretanje oko okomite osi ostvaruje se velikim okretnim [[ležaj]]evima, koji mogu biti na vrhu stupa (stup se tada ne okreće) ili nisko, na postolju (stup se okreće). Upotrebljavaju se pretežito za [[građevinarstvo|građevinske]] i montažne radove te često u lukama i brodogradilištima. '''Vozne ili mobilni dizalice''' su okretne dizalice na voznom postolju sa samostalnim pogonom za vožnju do mjesta uporabe. Ovisno o dostupnosti mjestu uporabe, vozne dizalice imaju vozno postolje na [[automobil]]skim [[kotač]]ima ([[pneumatik]]), na [[Gusjenica (mehanizam)|gusjenicama]] ili na željezničkim kotačima za vožnju po pruzi. '''Vozne dizalice''' izrađuju se danas za dizanje i najtežih tereta, te za visine dizanja i preko 100 metara. '''Jarbolna dizalica''' ili '''derik''' ima okomiti [[jarbol]] i najčešće pri dnu jarbola oslonjen dohvatnik koji može mijenjati nagib kao kod okretnih dizalica. Upotrebljavaju se najviše za montažne radove za nosivosti i do 500 [[tona]], a mogu se ugraditi i na mjestima neprikladnima za druge vrste dizalica, kao što su [[krov]]ovi ili zidovi [[zgrada]] i slično. '''Kabelne''' ili '''žičane dizalice''' imaju jedno ili više napetih nosivih [[čelično uže|čeličnih užeta]] kao stazu po kojoj se vozi mačka za dizanje i prijenos tereta. Raspon glavnog nosivog užeta može iznositi i do 1 000 metara. Upotrebljavaju se na otvorenome, najčešće na velikim [[gradilište|gradilištima]]. '''Plutajuća dizalica''' okretna je i nagibna dizalica ugrađena na plovilu. Služi pri gradnji lukâ, [[obala]] i mostova, za lučke radove i za spašavanje [[brod]]ova.
+'''Granik''' (prema [[Njemački jezik|njem]]. ''Kranich'': [[ždral]]) je postrojenje koje diže i vodoravno prenosi teret. Visina dizanja može se mijenjati i obično iznosi samo nekoliko metara, a rijetko doseže više desetaka metara. Vodoravni prijenos također se može mijenjati, a ograničen je raspoloživim prostorom. Prenosi se [[gibanje]]m čitava granika ili glavnog dijela njegova postolja. Po tome se granik i razlikuje od dizala koje se ne giba vodoravno. [[Naprava]] na kojima se visina tereta za vrijeme prijenosa ne može mijenjati naziva se [[prenosilo]]. Među tipične granike spadaju naprave i postrojenja koja u tvorničkim halama dižu, prenose i spuštaju teret. [[Lift]]ovi su tipična dizala, a rudarski vagoneti vučeni lokomotivom tipična su prenosila. Međutim, među prenosilima stalne (kontinuirane) dobave ima mnogo takvih koja teret mogu dizati ili ga čak samo dižu.
+==== Mosne dizalice ====
+{{Glavni|Mosna dizalica}}
+'''Mosna dizalica''' ili '''mosni granik''' je vrsta dizalice koja ima nosivu [[Metalna konstrukcija|metalnu konstrukciju]] u obliku [[most]]a koji se kreće duž [[Tvornica|tvorničke]] [[Zgrada|zgrade]] (hale) po stazama (obično [[tračnice]]) postavljenim ispod [[strop]]a. Mosna dizalica služi uglavnom za prijenos ([[transport]]) sipkog [[materijal]]a i predmeta unutar [[industrija|industrijskih]] [[pogon]]a, za premetanje materijala i predmeta u [[skladište|skladištima]], za prijenos u [[radionica]]ma i [[Montažna traka|montažnim zgradama]] (halama), te za utovar i istovar [[Željeznička vozila|željezničkih vagona]] i [[kamion]]a. Mosna dizalica sastoji se od mosta (nosiva [[metalna konstrukcija]]), [[Vitlo|vitla]], [[stroj]]nih sklopova i [[Električni strojevi|električnih uređaja]]. Na glavnim [[nosač]]ima mosne dizalice smještene su [[tračnice]] vitla dizalice. Krajevi glavnih nosača kruto su vezani na poprečne nosače u kojima su smješteni vozni [[kotač]]i dizalice. Obično je samo polovica tih [[kotač]]a vezana na [[pogon]]ski [[mehanizam]] za vožnju. To su pogonski kotači, a ostali su slobodni kotači dizalice.
 == Izvori ==