Joachim von Ribbentrop: razlika između inačica

	Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop
	;
Ministar vanjskih poslova Reicha
	trajanje službe; 4. veljače 1938. – 1. svibnja 1945.
Prethodnik	Konstantin von Neurath
Nasljednik	Arthur Seyss-Inquart
Rođenje	30. travnja 1893., Wesel, Njemačka
Smrt	16. listopada 1946., Nürnberg, Njemačka
Politička stranka	NSDAP
Zanimanje	Poduzetnik, diplomat

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. kolovoza 2019. u 12:44

Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop (30. travnja 1893. - 16. listopada 1946.), nacistički političar, ministar vanjskih poslova Trećeg Reicha.

Rođen je u Weselu, na Valpurginu noć. Neredovito je obrazovan u privatnim školama Njemačke i Švicarske. Tečno je govorio engleski i francuski jezik. Od 1910.-1914. radio je u Kanadi kao uvoznik njemačkih vina. Sudjeluje u 1. svjetskom ratu, dobiva čin poručnika i orden Željezni križ. Bio je prijatelj s Franz von Papenom. U srpnju 1920. oženio se i imao petero djece. Za vrijeme rata je navodno imao aferu sa Wallis Simpson.

Tijekom Weimarske republike nije imao antisemitističke predrasude. U svibnju 1932. pristupa nacistima i postaje vatreni antisemit. Goebbels ga nije volio jer se kasno pridružio stranci, a u lošim odnosima je bio i s Himmlerom. 4. veljače 1938. postaje ministar vanjskih poslova. Dodatak "von" dobio je nagovorivši svoju tetu da ga posvoji.

Predvidio je stvaranje željezne zavjese i Hladnog rata. Uhićen je 14. lipnja 1945. Bio je sudionik Nürnberškog procesa. Glavna optužnica se svodila na činjenicu da, kao ratni ministar vanjskih poslova, nije objavio rat niti prije samog napada upozorio ijednu državu koju je Njemačka napala. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen 16. listopada 1946. Prvi je trebao biti Göring. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku." Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti Hitleru. Sjedio je slijeva Hessu, te su ga on i Göring prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio Arthur Seyss Inquart.

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Joachim von Ribbentrop

@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 Tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske republike]] nije imao antisemitističke predrasude. U svibnju [[1932]]. pristupa nacistima i postaje vatreni antisemit. [[Joseph Goebbels|Goebbels]] ga nije volio jer se kasno pridružio stranci, a u lošim odnosima je bio i s [[Heinrich Himmler|Himmlerom]]. [[4. veljače]] [[1938]]. postaje ministar vanjskih poslova. Dodatak "von" dobio je nagovorivši svoju tetu da ga posvoji.
-Predvidio je stvaranje [[željezna zavjesa|željezne zavjese]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Uhićen je [[14. lipnja]] [[1945]]. Bio je sudionik [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen [[16. listopada]] [[1946]]. Prvi je trebao biti [[Hermann Göring|Göring]]. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku."   Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti [[Hitler]]u. Sjedio je slijeva [[Rudolf Heß|Hessu]], te su ga on i [[Göring]] prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio [[Arthur Seyss Inquart]].
+Predvidio je stvaranje [[željezna zavjesa|željezne zavjese]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Uhićen je [[14. lipnja]] [[1945]]. Bio je sudionik [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]. Glavna optužnica se svodila na činjenicu da, kao ratni ministar vanjskih poslova, nije objavio rat niti prije samog napada upozorio ijednu državu koju je Njemačka napala. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen [[16. listopada]] [[1946]]. Prvi je trebao biti [[Hermann Göring|Göring]]. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku."   Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti [[Hitler]]u. Sjedio je slijeva [[Rudolf Heß|Hessu]], te su ga on i [[Göring]] prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio [[Arthur Seyss Inquart]].
 {{commonscat}}