Donji Humac: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m broji->ima |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Donji Humac, jedno od najstarijih bračkih naselja, smješten je u središnjem dijelu otoka Brača, nešto manje od dva kilometra sjeverozapadno od mjesta Nerežišća čijoj općini i pripada. Prvi se put spominje 1375. godine. U blizini naselja nalazi se spilja Kopačina, najstarije poznato čovjekovo obitavalište na Braču. Ondje su pronađeni tragovi života iz razdoblja od VIII. do III. tisućljeća pr. K., pa neki arheolozi smatraju da je riječ o najstarijem čovjekovu prebivalištu u Dalmaciji. Nedaleko se nalazi i crkvica Sv. Ilije koja datira iz X. stoljeća, a sagrađena je na ostacima rimskoga mauzoleja. Valja spomenuti i ranoromaničku crkvicu sv. Luke iz XI./ XII. stoljeća, pa i crkvicu sv. Križa iz XIV./ XV. stoljeća. Župna crkva, koja je dograđivanjima i proširenjima nastala na mjestu nekadašnje crkvice Stomorice iz X. stoljeća, posvećena je svetomu Fabijanu i Sebastijanu. U njoj se čuva vrlo vrijedna freska iz XIII. stoljeća, jedna od najstarijih u južnoj Hrvatskoj, nekoć i danas veliki motiv hodočašćenja mnogih vjernika. |
Donji Humac, jedno od najstarijih bračkih naselja, smješten je u središnjem dijelu otoka Brača, nešto manje od dva kilometra sjeverozapadno od mjesta Nerežišća čijoj općini i pripada. Prvi se put spominje 1375. godine. U blizini naselja nalazi se spilja Kopačina, najstarije poznato čovjekovo obitavalište na Braču. Ondje su pronađeni tragovi života iz razdoblja od VIII. do III. tisućljeća pr. K., pa neki arheolozi smatraju da je riječ o najstarijem čovjekovu prebivalištu u Dalmaciji. Nedaleko se nalazi i crkvica Sv. Ilije koja datira iz X. stoljeća, a sagrađena je na ostacima rimskoga mauzoleja. Valja spomenuti i ranoromaničku crkvicu sv. Luke iz XI./ XII. stoljeća, pa i crkvicu sv. Križa iz XIV./ XV. stoljeća. Župna crkva, koja je dograđivanjima i proširenjima nastala na mjestu nekadašnje crkvice Stomorice iz X. stoljeća, posvećena je svetomu Fabijanu i Sebastijanu. U njoj se čuva vrlo vrijedna freska iz XIII. stoljeća, jedna od najstarijih u južnoj Hrvatskoj, nekoć i danas veliki motiv hodočašćenja mnogih vjernika. |
||
Uz naselje je nalazište cijenjenoga bračkoga bijeloga kamena, što je dijelom usmjerilo njegov razvoj. I danas je tradicija obrade kamena dobro sačuvana pa je mjesto dalo poznate kamenoklesare i kipare. Stariji stanovnici bave se poljoprivredom, uzgojem domaćih životinja i lovom, a mlađi spomenutim granama, klesarstvom, ugostiteljstvom ili gravitiraju Nerežišćima gdje često pronalaze posao u raznim poljima. Ovo se mjesto ističe po lijepim starinskim kamenim kućama i zdanjima, po sačuvanoj tradiciji i raznim pučkim običajima. Donji Humac danas |
Uz naselje je nalazište cijenjenoga bračkoga bijeloga kamena, što je dijelom usmjerilo njegov razvoj. I danas je tradicija obrade kamena dobro sačuvana pa je mjesto dalo poznate kamenoklesare i kipare. Stariji stanovnici bave se poljoprivredom, uzgojem domaćih životinja i lovom, a mlađi spomenutim granama, klesarstvom, ugostiteljstvom ili gravitiraju Nerežišćima gdje često pronalaze posao u raznim poljima. Ovo se mjesto ističe po lijepim starinskim kamenim kućama i zdanjima, po sačuvanoj tradiciji i raznim pučkim običajima. Donji Humac danas ima 157 stalnih stanovnika |
||
Crkveni vizitatori bilježe da je Donji Humac [[1645.]] godine imao 140 stanovnika, [[1681.]] 130 stanovnika, a [[1705.]] opet oko 140 stanovnika. Tek u 18. stoljeću bilježi znatniji uspon rodnosti. Tako [[1708.]] mjesto |
Crkveni vizitatori bilježe da je Donji Humac [[1645.]] godine imao 140 stanovnika, [[1681.]] 130 stanovnika, a [[1705.]] opet oko 140 stanovnika. Tek u 18. stoljeću bilježi znatniji uspon rodnosti. Tako [[1708.]] mjesto ima 160, [[1724.]] 196, [[1738.]] 235, a [[1764.]] godine 238 stanovnika. Od važnijih građevina stara župna Crkva svete Marije znatno se proširila prema tadašnjim [[barok]]nim koncepcijama oko [[1725.]] Dovršena je sedamnaest godina kasnije. [[1744.]] godine dograđen je [[zvonik]] na kojemu je protomajstor bio Ignacije Macanović. |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
Inačica od 18. kolovoza 2019. u 15:56
| Donji Humac | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/grad | Nerežišća |
| Površina[1] | 7,6 km2 |
| Koordinate | 43°20′N 16°34′E / 43.34°N 16.56°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 173 |
| – gustoća | 23 st./km2 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
  Donji Humac Donji Humac na zemljovidu Hrvatske | |
Donji Humac je mjesto na otoku Braču, u Hrvatskoj.
Donji Humac, jedno od najstarijih bračkih naselja, smješten je u središnjem dijelu otoka Brača, nešto manje od dva kilometra sjeverozapadno od mjesta Nerežišća čijoj općini i pripada. Prvi se put spominje 1375. godine. U blizini naselja nalazi se spilja Kopačina, najstarije poznato čovjekovo obitavalište na Braču. Ondje su pronađeni tragovi života iz razdoblja od VIII. do III. tisućljeća pr. K., pa neki arheolozi smatraju da je riječ o najstarijem čovjekovu prebivalištu u Dalmaciji. Nedaleko se nalazi i crkvica Sv. Ilije koja datira iz X. stoljeća, a sagrađena je na ostacima rimskoga mauzoleja. Valja spomenuti i ranoromaničku crkvicu sv. Luke iz XI./ XII. stoljeća, pa i crkvicu sv. Križa iz XIV./ XV. stoljeća. Župna crkva, koja je dograđivanjima i proširenjima nastala na mjestu nekadašnje crkvice Stomorice iz X. stoljeća, posvećena je svetomu Fabijanu i Sebastijanu. U njoj se čuva vrlo vrijedna freska iz XIII. stoljeća, jedna od najstarijih u južnoj Hrvatskoj, nekoć i danas veliki motiv hodočašćenja mnogih vjernika.
Uz naselje je nalazište cijenjenoga bračkoga bijeloga kamena, što je dijelom usmjerilo njegov razvoj. I danas je tradicija obrade kamena dobro sačuvana pa je mjesto dalo poznate kamenoklesare i kipare. Stariji stanovnici bave se poljoprivredom, uzgojem domaćih životinja i lovom, a mlađi spomenutim granama, klesarstvom, ugostiteljstvom ili gravitiraju Nerežišćima gdje često pronalaze posao u raznim poljima. Ovo se mjesto ističe po lijepim starinskim kamenim kućama i zdanjima, po sačuvanoj tradiciji i raznim pučkim običajima. Donji Humac danas ima 157 stalnih stanovnika
Crkveni vizitatori bilježe da je Donji Humac 1645. godine imao 140 stanovnika, 1681. 130 stanovnika, a 1705. opet oko 140 stanovnika. Tek u 18. stoljeću bilježi znatniji uspon rodnosti. Tako 1708. mjesto ima 160, 1724. 196, 1738. 235, a 1764. godine 238 stanovnika. Od važnijih građevina stara župna Crkva svete Marije znatno se proširila prema tadašnjim baroknim koncepcijama oko 1725. Dovršena je sedamnaest godina kasnije. 1744. godine dograđen je zvonik na kojemu je protomajstor bio Ignacije Macanović.
Literatura
- Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.
- Galović, Filip (2014). Govor Donjega Humca. Jezikoslovlje 15.2-3: 231-267. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=194052
| ||||||||||||||||||||||||||