Njuh: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 25. kolovoza 2019. u 10:44

Njuh, vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv. Schultzeove stanice, kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva. Oni čine korijen nosa i nosnu pregradu septum, koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola. Kosti lubanje iza nosa pune su šupljina koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu, te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom. Osjet njuha čovjeka, majmuna, ptica, gmazova i vodozemaca mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih sisavaca.

Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impulsi od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u velikom mozgu gdje nastaju mirisi.

Anosmija je odsutnost osjeta mirisa, odnosno gubitak njuha. Ona može biti privremena ili trajna.

Vidi još

Nedovršeni članak Njuh koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Inačica od 15. travnja 2019. u 18:56 uredi Stribør (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.275 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 25. kolovoza 2019. u 10:44 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m ispravak Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	'''Njuh''', vrsta [[osjet]]a koji nastaje kad [[miris]]ne čestice podražuju [[Receptori njuha\|receptore njuha]], tzv. [[Schultzeove stanice]], kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva. Oni čine ~~korjen~~ nosa i nosnu pregradu '''septum''', koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola. Kosti lubanje iza nosa pune su šupljina koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu, te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom. Osjet njuha čovjeka, [[majmun]]a, [[ptica]], [[gmaz]]ova i [[vodozemci\|vodozemaca]] mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih [[sisavci\|sisavaca]].		'''Njuh''', vrsta [[osjet]]a koji nastaje kad [[miris]]ne čestice podražuju [[Receptori njuha\|receptore njuha]], tzv. [[Schultzeove stanice]], kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. Temeljni dijelovi nosa građeni su od koštanog i hrskavičnog tkiva. Oni čine korijen nosa i nosnu pregradu '''septum''', koja uzdužno dijeli nosnu šupljinu popola. Kosti lubanje iza nosa pune su šupljina koje se nazivaju paranazalni sinusi. Oni se otvaraju u nosnu šupljinu, te su poput nosnih puteva prekriveni sluznicom. Osjet njuha čovjeka, [[majmun]]a, [[ptica]], [[gmaz]]ova i [[vodozemci\|vodozemaca]] mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih [[sisavci\|sisavaca]].

	Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impulsi od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u [[veliki mozak\|velikom mozgu]] gdje nastaju mirisi.		Sastoji se od organa za njuh, to su osjetilne stanice njuha smještene u sluznici u gornjem dijelu nosne šupljine. Ove stanice se podraže u prisutnosti raznih plinovitih kemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Živčani impulsi od osjetilnih stanica njuha odlaze njušnim živcem do centra u [[veliki mozak\|velikom mozgu]] gdje nastaju mirisi.