Logika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
krivo je bilo napisano |
|||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Početci logike u [[Europa|Europi]] vežu se za [[stara Grčka|staru Grčku]], a njenim osnivačem smatra se [[Aristotel]]. On je u svojim djelima raspravljao o svim osnovnim pitanjima logike. Pored Aristotela, logikom su se bavili i filozofi [[megarsko-stoička škola|megarsko-stoičke škole]] koji su osobito dobro proučili deduktivne zaključke. |
Početci logike u [[Europa|Europi]] vežu se za [[stara Grčka|staru Grčku]], a njenim osnivačem smatra se [[Aristotel]]. On je u svojim djelima raspravljao o svim osnovnim pitanjima logike. Pored Aristotela, logikom su se bavili i filozofi [[megarsko-stoička škola|megarsko-stoičke škole]] koji su osobito dobro proučili deduktivne zaključke. |
||
U 17. st. prevlast deduktivne logike kritizira [[Francis Bacon]] te udara temelje |
U 17. st. prevlast deduktivne logike kritizira [[Francis Bacon]] te udara temelje |
||
== Vidi također == |
|||
*[[Matematička logika]] |
*[[Matematička logika]] |
||
Inačica od 20. rujna 2019. u 16:29
Logika je grana filozofije. To je znanost o oblicima ispravne (pravilan, ispravan, točan) misli i metodama spoznaje. Logika sa metodologijom je jedna od osnovnih filozofskih disciplina.
Završetak logike u Europi
Početci logike u Europi vežu se za staru Grčku, a njenim osnivačem smatra se Aristotel. On je u svojim djelima raspravljao o svim osnovnim pitanjima logike. Pored Aristotela, logikom su se bavili i filozofi megarsko-stoičke škole koji su osobito dobro proučili deduktivne zaključke. U 17. st. prevlast deduktivne logike kritizira Francis Bacon te udara temelje
| |||||||||||||||||||||||