Ilhamija Žepčak: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Wiki387 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 2: Redak 2:


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin bošnjačkog pjesnika [[Abdulah Karahodža|Abdulaha Karahodže]] Ahmed (rođ. 1730-ih) .<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9695 Hrvatski biografski leksikon] Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah'' (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref>
Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin hrvatskog pjesnika [[Abdulah Karahodža|Abdulaha Karahodže]] Ahmed (rođ. 1730-ih) .<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9695 Hrvatski biografski leksikon] Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah'' (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref>


U Žepču se školovao u [[medresa|medresi]] džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U [[Fojnica|fojničkoj]] [[tekija|tekiji]] učio mistiku ([[tesawuf]]). Zatim ušao u nakšibendijski [[derviš]]ki red i [[hadžiluk|hodočastio]] u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio [[imam]] i [[hatib]] u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.<ref name="Ćošković"/>
U Žepču se školovao u [[medresa|medresi]] džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U [[Fojnica|fojničkoj]] [[tekija|tekiji]] učio mistiku ([[tesawuf]]). Zatim ušao u nakšibendijski [[derviš]]ki red i [[hadžiluk|hodočastio]] u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio [[imam]] i [[hatib]] u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.<ref name="Ćošković"/>


Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.<ref name="Ingrid Runtić"/> Po plodnosti jedan od predstavnika bošnjačke alhamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama ''Dîwân'' na bosanskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljstvo sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.<ref name="HL-AK"/> Opus mu čine pobožne i poučne pjesme ([[ilahija|ilahije]] i [[kasida|kaside]]) na bosanskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom. <ref name="Ćošković"/> Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,<ref name="HL-AK"/> male islamske početnice za djecu.<ref name="Ćošković"/>
Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.<ref name="Ingrid Runtić"/> Po plodnosti jedan predstavnika hrvatske aljamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama ''Dîwân'' na hrvatskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljan sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.<ref name="HL-AK"/> Opus mu čine pobožne i poučne pjesme ([[ilahija|ilahije]] i [[kasida|kaside]]) na hrvatskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom. <ref name="Ćošković"/> Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,<ref name="HL-AK"/> male islamske početnice za djecu.<ref name="Ćošković"/>


Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.<ref name="HL-AK"/> Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim [[kasida]]ma, pozvao ga je u Travnik.<ref name="Ćošković"/> Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje<ref name="HL-AK"/> i još nekih drugih uglednih Bosanaca.<ref name="Ćošković"/> Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane otpremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.<ref> Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): [https://archive.org/stream/kratkauputaupro00bagoog#page/n132/mode/2up Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850)], vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Pogubljen je u Travniku<ref name="HL-AK"/> u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je [[turbe]]. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.<ref>[https://www.facebook.com/Travnicki.INFO/posts/10154081137148389 Facebook] Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.<ref>[https://vimeo.com/29880257 Vimeo] Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref>
Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.<ref name="HL-AK"/> Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim [[kasida]]ma, pozvao ga je u Travnik.<ref name="Ćošković"/> Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje<ref name="HL-AK"/> i još nekih drugih uglednih Bosanaca.<ref name="Ćošković"/> Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane opremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.<ref> Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): [https://archive.org/stream/kratkauputaupro00bagoog#page/n132/mode/2up Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850)], vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Pogubljen je u Travniku<ref name="HL-AK"/> u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je [[turbe]]. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.<ref>[https://www.facebook.com/Travnicki.INFO/posts/10154081137148389 Facebook] Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.<ref>[https://vimeo.com/29880257 Vimeo] Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref>


== Izabrana literatura ==
== Izabrana literatura ==

Inačica od 24. rujna 2019. u 19:13

Ilhamija Žepčak, Ilhamija Žebčevi. Abdulvehab Ilhami. Abdulvehab b. Abdulvehab Žepčevi, Abdulvehab Abdulvehabov, Šejh es-Sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba el Bosnevi, Seid Vehab Ilhamija (Žepče, 1773. - Travnik, 1821.), hrvatski aljamiado pjesnik i vjerski pisac, [1][2][3][4]

Životopis

Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin hrvatskog pjesnika Abdulaha Karahodže Ahmed (rođ. 1730-ih) .[5]

U Žepču se školovao u medresi džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U fojničkoj tekiji učio mistiku (tesawuf). Zatim ušao u nakšibendijski derviški red i hodočastio u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio imam i hatib u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.[4]

Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.[2] Po plodnosti jedan predstavnika hrvatske aljamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama Dîwân na hrvatskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljan sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.[3] Opus mu čine pobožne i poučne pjesme (ilahije i kaside) na hrvatskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom. [4] Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,[3] male islamske početnice za djecu.[4]

Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.[3] Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim kasidama, pozvao ga je u Travnik.[4] Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje[3] i još nekih drugih uglednih Bosanaca.[4] Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane opremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.[6] Pogubljen je u Travniku[3] u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je turbe. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.[7] Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.[8]

Izabrana literatura

  • S. Bašagić: Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931, 34.
  • M. Handžić: Ilhamija Žepčak. Muslimanski pjesnik iz Bosne na hrvatskom jeziku koncem XVIII i početkom XIX vijeka. Hrvatski dnevnik, 5(1940) 1347
  • M. Handžić: Jedna stara kasida. El Hidaje, 6(1943) 9
  • M. Šahinović Ekremov: Pjesnik Ilhamija na stratištu. Novi list, 3(1943) 518,
  • M. Hadžijahić: Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine. Sarajevo 1938.

Izvori

  1. Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.
  2. a b HOP portal Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti, 31. kolovoza 2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26. travnja 2016.
  3. a b c d e f Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 495
  4. a b c d e f Hrvatski biografski leksikon Pejo Ćošković (2009): Ilhami, Abdulvehab (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  5. Hrvatski biografski leksikon Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  6. Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850), vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  7. Facebook Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  8. Vimeo Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice