Arheologija: razlika između inačica

	Arheologija
	; Arheološko nalazište u Solinu.
Znanstveno područje	Humanističke znanosti
	Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. rujna 2019. u 19:49

Arheologija je znanost,koja se bavi blejanjem.To treba da batalite da zivite na selu,dobro se ozenite,jaka porodica,puno dece,a ne da blejis po ateistickim debilanama.

Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17. stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.

Predmet proučavanja

Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:

prapovijesnu arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i
povijesnu arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.

Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:

paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,
mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov,
neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja,
eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva,
brončano doba, raširena uporaba bronce, i
željezno doba, raširena uporaba željeza.

Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:

egiptologija, biblijska arheologija, etruskologija, orijentalna arheologija, slavenska arheologija, starohrvatska arheologija, američka arheologija, kineska arheologija, indijska arheologija
antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije,
starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država,
novovjekovna arheologija,
industrijska arheologija.

Metode

Neke od metoda arheološkog istraživanja su: komparativna metoda, stratigrafska metoda, dendrokronologija, makropaleobotanička metoda, mikropaleobotanička metoda, radiokarbonska metoda i fotografska sonda.

Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:

arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu,

podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,

etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka,

zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.

Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.

Sa arheologijom su usko povezane i discipline poput numizmatike, epigrafike, keramografike i sfragistike.

Povijest

Pregled značajnijih arheoloških otkrića	Godina
Otkriveni Pompeji	1748.
Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr.	1799.
Otkriven Abu Simbel	1812.
Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife	1822.
Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama.	1861.
Pronađeni dokazi Homo erectusa	1891.
Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob	1922.
Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge	1931.
Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu	1940.
Otkriveno radiokarbonsko datiranje	1949.
Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida	1974.

Izvori

Bilješke i literatura

arheologija, arheološka nalazišta, arheološki muzeji, u: Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, Arheološki rječnik (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., ISBN 9789537715168
Paul G. Bahn, Arheologija - tragovima velikih civilizacija (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., ISBN 9539916496
Aleksandar Durman, Rajka Makjanić, Arheologija za mlade, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982.
Hrvatska arheologija u XX. stoljeću (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 2009., ISBN 9789531508704

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arheologija

Mrežna mjesta

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 | znanstveno_polje    =
 | znanstveno_područje = '''[[Humanističke znanosti]]'''
-}}'''Arheologija''' je [[znanost]] koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
+}}'''Arheologija''' je [[znanost|znanost,koja se bavi blejanjem.]]To treba da batalite da zivite na selu,dobro se ozenite,jaka porodica,puno dece,a ne da blejis po ateistickim debilanama.
 Sam naziv potječe od [[starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi [[Francuska|francuski]] putopisac [[Jacques Spon]] u 17. stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.