Amfilohije Radović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena kategorija Srpska pravoslavna crkva uz pomoć dodatka HotCat
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Amfilohije Radović.jpg|mini|desno|Amfilohije Radović]]
[[Datoteka:Amfilohije Radović.jpg|mini|desno|Amfilohije Radović]]
'''Amfilohije (Risto) Radović''' (rođen [[7. siječnja]] [[1938]]. godine u [[Donja Morača|Donjoj Morači]]) je crnogorsko-primorski [[mitropolit]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]]. <!-- Jedan od zastupnika [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]].<ref name="borba"/><ref>[http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi]</ref> Stranice se ne mogu otvoriti-->
'''Amfilohije (Risto) Radović''' (rođen [[7. siječnja]] [[1938]]. godine u [[Donja Morača|Donjoj Morači]]) je [[mitropolit]] [[Mitropolija crnogorsko-primorska|crnogorsko-primorski]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]]. <!-- Jedan od zastupnika [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]].<ref name="borba"/><ref>[http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi]</ref> Stranice se ne mogu otvoriti-->


Amfilohijevo [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve|političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve]] izaziva brojne [[kontroverza|kontroverze]] u javnosti zbog [[Velika Srbija|velikosrpskog]] [[nacionalizam|nacionalizma]], negiranja [[Crnogorci|crnogorskog naroda]] i [[Crna Gora|državnosti]], reafirmacije [[četnici|četništva]] kao i zbog protivljenja [[Europa|europskim]] integracijama.
Amfilohijevo [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve|političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve]] izaziva brojne [[kontroverza|kontroverze]] u javnosti zbog [[Velika Srbija|velikosrpskog]] [[nacionalizam|nacionalizma]], negiranja [[Crnogorci|crnogorskog naroda]] i [[Crna Gora|državnosti]], reafirmacije [[četnici|četništva]] kao i zbog protivljenja [[Europa|europskim]] integracijama.

Inačica od 5. listopada 2019. u 11:26

Amfilohije Radović

Amfilohije (Risto) Radović (rođen 7. siječnja 1938. godine u Donjoj Morači) je mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne Crkve.

Amfilohijevo političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve izaziva brojne kontroverze u javnosti zbog velikosrpskog nacionalizma, negiranja crnogorskog naroda i državnosti, reafirmacije četništva kao i zbog protivljenja europskim integracijama. Njegovo sudjelovanje u političkom životu se smatra izrazito konzervativnim i militantnim.[1]

Tijekom raspada SFRJ bio je u bliskim odnosima sa Radovanom Karadžićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom. Zbog njegovog političkog djelovanja i uloge koju je imao u ratovima, mnogi ga nazivaju ratnikom u mantiji.[1]

Životopis

Mladost i obrazovanje

Risto Radović, sin Ćira i Mileve Radović, rođen je na pravoslavni Božić 7. siječnja 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači. Završio je Bogosloviju Sv. Save u Beogradu. Na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu diplomirao je 1962. god. Pored teologije, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, studirao je klasičnu filologiju. Veliki utjecaj na Amfilohija izvršio je svetosavski teolog Justin Popović.[2] Postdiplomski studij nastavlja u Bernu i Rimu. Odatle prelazi u Atenu, u kojoj, za vrijeme sedmogodišnjeg boravka, pored svakodnevne svećeničke službe, uspijeva doktorirati sa tezom o Grigoriju Palami, koju piše na grčkom jeziku i brani uz najvišu moguću ocjenu.[2]

Sredinom 1970-ih odlazi na Svetu goru, gdje godinu dana provodi kao redovnik, uzevši ime Amfilohije, što na grčkom znači "dva voda vojske".[1] Nakon toga je pozvan predavati na Ruskom pravoslavnom institutu "Sveti Sergije" u Parizu od 1974. do 1976., gdje uz ostalih pet jezika koje je savladao, usavršava i francuski jezik. Od stranih jezika zna grčki, ruski, talijanski, njemački i francuski jezik.[2] Po povratku, u Beogradu je biran za dekana Bogoslovskog fakulteta i izvanrednog profesora. Od 1980. predaje na Bogoslovskom fakultetu. Krajem 1985. izabran je za episkopa banatskog sa sjedištem u Vršcu. Amfilohije je uoči Božića 1991. godine na Cetinju ustoličen za Mitropolita crnogorsko-primorskog SPC, zetsko-brdskog i skenderijskog i egzarha Pećkog trona, kako glasi njegova puna titula. Titula "skenderijski" podrazumijeva i nadležnost nad oblasti Skadra u Albaniji,[3] no stvarna nadležnost toga područja je pod ovlastima Albanske pravoslavne crkve. Na njegovu inicijativu je pokrenut časopis mitropolije crnogorsko-primorske, Svetigora.

Uloga u raspadu SFRJ

Amfilohije je, ponesen idejom Slobodana Miloševića o “nacionalnom preporodu”, podržavao rat koji se zahuktavao u bivšoj Jugoslaviji. On se zalagao za stvaranje Velike Srbije ujedinjenjem svih oblasti u kojima žive Srbi.[4] Mitropolit Amfilohije je na Petrovdan, 12. srpnja 1991. godine u cetinjskom manastiru primio Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne postrojbe „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten u manastir pod punim naoružanjem.[5][6][7] Arkanove jedinice su neke vrijeme služile kao "osiguranje" Cetinjskog manastira.[8][9]

Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu.[10] On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila opsadu Dubrovnika i dijelio im križiće i ikonice.[11] U studenom 1991. godine Amfilohije je na dubrovačkom ratištu epskom pjesmom "Mojkovačka bitka" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“.[5]

Amfilohije je drugi put ugostio Arkana po njegovom povratku sa dubrovačkog ratišta, na Badnji dan 1992. godine, kada je Arkanu pripala "čast" čuvati badnjak na Cetinju.[1] Tom prilikom je izvršeno masovno krštenje oko 400 izbjeglica iz sjeverne Albanije[5][3], a Amfilohije je bacio anatemu na "one koji hoće razdvojti Srbiju od Crne Gore".[7] Željko Ražnatović Arkan je tada iz Cetinjskog manastira poručio Crnogorcima: "I Skadar će biti naš".[3]

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Amfilohije je bio blizak prijatelj Radovana Karadžića, optuženog za ratne zločine. Radović je Karadžića često posjećivao na Palama i obilazio njegove borce po bosansko-hercegovačkim ratištima da ih osokoli za borbu.[3] Kada su čelnici Republike Srpske odbacili Vance-Owenov mirovni plan 1993. godine, Amfilohije je izjavio da su oni te noći "krenuli svetolazarevskim putem". Zbog odbacivanja mirovnog sporazuma, Amfilohije je Biljanu Plavšić proglašavao kosovkom djevojkom.[12] Amfilohije je izjavljivao da se u BiH bije bitka za "slobodu zlatnu i obraz časni čitavog pravoslavlja, za pravdu i dušu čitavoga svijeta, za svetinju bogolikog ljudskog dostojanstva".[3] Zbog "zasluga" tijekom rata u Bosni, Radovan Karadžić ga je odlikovao Ordenom Njegoša prvog reda.[13]

1996. godine Radović je uredio zbornik radova Jagnje Božije i zvijer iz bezdana, kojim se izlaže pravoslavna filozofija rata i u kojem se, pored ostalih autora, nalazi i tekst Radovana Karadžića.[14] Haško tužilaštvo smatra da se Karadžić, dok je bio u bijegu, skrivao u manastirima pod Amfilohijevom nadležnošću.[6]

Političko djelovanje u Crnoj Gori

Podrobniji članak o temi: Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve

Amfilohija mnogi kritiziraju zbog miješanja u politiku Crne Gore, kao i zbog pokušaja njene klerikalizacije. Njegov dolazak u Crnu Goru neki povezuju sa „antibirokratskom revolucijom”, kada su vlast u toj republici preuzeli Miloševićevi kadrovi.[6] Amfilohije Radović je u Crnoj Gori godinama vatreno propovijedao svetosavlje, ideologiju srpskog nacionalizma.[6] Poznat je po žestokom negiranju crnogorske nacije i crnogorske državnosti.[1][7] Mitropolitovo promoviranje "srpstva i svetosavlja", u skladu sa velikosrpskom nacionalističkom projektu, dovelo je do značajne polarizacije među samim Crnogorcima.[3] Žestoki antikomunizam i reafirmacija četništva, putem nakladne djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske i organiziranim posvećenjem stratišta na kojima su izginuli četnici, izazvalo je kontraverzna mišljenja, ne samo u crnogorskoj javnosti.[3]

Izvori

  1. ↑ a b c d e (srp.) Vesna Mališić, Dva voda vojske, blic.rs, 10. siječnja 2009., (u pismohrani archive.org 19. ožujka 2009.), pristupljeno 9. siječnja 2017.
  2. ↑ a b c (srp.) Službeni životopis na stranicama Mitropolije
  3. ↑ a b c d e f g Šerbo Rastoder, Religija i politika 1991-1999.
  4. ↑ Sabrina P. Ramet, The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005
  5. ↑ a b c Zvijer iz bezdana
  6. ↑ a b c d Portret: Amfilohije Radović - Sejač mržnje
  7. ↑ a b c Intervju: Gospodin Amfilohije, mitropolit SPC u Crnoj Gori
  8. ↑ Kozaci ne obezbeđuju manastir
  9. ↑ (srp.) Gospodari nekulture
  10. ↑ Mirko Đorđević, analitičar Srpske pravoslavne crkve
  11. ↑ (srp.) Zašto se u crkvi šapuće, II deo
  12. ↑ (srp.) Vajmarska republika
  13. ↑ Koga je sve odlikovao Radovan Karadžić
  14. ↑ Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amfilohije_Radović&oldid=5335994"