Razlika između inačica stranice »Opća teorija relativnosti«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
(uklanjanje izmjene 5235119 suradnika 93.182.105.107 (razgovor))
Oznake: mobilni uređaj m.wiki uklanjanje
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
'''Opća relativnost''' ili '''opća teorija relativnosti''' (OTR) [[fizika]]lna je teorija koju je [[Albert Einstein]] objavio u članku ''Osnove opće teorije relativnosti'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''), 20. ožujka 1916. godine u ''[[Annalen der Physik]]''<ref>Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S.&nbsp;769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil], PDF)</ref>. Ova teorija predstavlja relativističko poopćenje [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacija|gravitacije]] koju je [[Albert Einstein]] objavio u članku ''Osnove opće teorije relativnosti'' 1915. godine u ''[[Annalen der Physik]]''.Albert Einstein: ''Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie''. U: ''Annalen der Physik''. 49, 1916., S. 769–822 ([http://www.physik.uni-augsburg.de/annalen/history/papers/1916_49_769-822.pdf Faksimil], PDF)O'Connor, J.J. and E.F. Robertson (1996), "[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/HistTopics/General_relativity.html General relativity]". ''[http://www-history.mcs.st-and.ac.uk/Indexes/Math_Physics.html Mathematical Physics index]'', [http://www.st-andrews.ac.uk/maths/ School of Mathematics and Statistics], [http://www.st-andrews.ac.uk/ University of St. Andrews], Scotland, May, 1996. Retrieved 2015-02-04. Teorija predstavlja relativističko poopćenje [[specijalna relativnost|specijalne relativnosti]] i [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije [[gravitacija|gravitacije]]. Ona pruža ujedinjeni opis gravitacije kao geometrijskog svojstva [[prostor]]a i [[Vrijeme u fizici|vremena]], ili [[prostor-vreme]]na. Specifično, [[zakrivljenost]] prostor-vremena je direktno povezana sa [[energija|energijom]] i [[moment]]om neovisno od toga koja [[materija]] i [[radijacija]] su prisutne. Odnos je specificiran u [[Einsteinove jednadžbe polja|Einsteinovim jednadžbama polja]], sistemu [[parcijalna diferencijalna jednadžba|parcijalnih diferencijalnih jednadžbi]].
 
Neka od predviđanja opće relativnosti se znatno razlikuju od klasično fizičkih stavova, posebno u pogledu protoka vremena, geometrije prostora, kretanja tijela pri [[slobodni pad|slobodnom padu]], i prostiranja svjetlosti. Primjeri tih razlika obuhvaćaju [[Gravitacijska dilacija vremena|gravitacijsku dilaciju vremena]], [[Gravitacijske leće]], [[gravitacijski crveni pomak]] svjetlosti, i [[Šapirov efekt|gravitacijsko vremensko kašnjenje]]. Predviđanja teorije opće relativnosti su do sad bila [[testovi opće relativnosti|potvrđena]] u svim opažanjima i eksperimentima. Mada opća relativnost nije jedina [[Alternative općoj relativnosti|relativistička teorija gravitacije]], ona je [[Occamova oštrica|najjednostavnija teorija]] koja je konzistentna sa eksperimentalnim podacima. Međutim, pitanja bez odgovora ostaju, najfundamentalnije od kojih je usuglašavanje opće relativnosti sa zakonima [[kvantna mehanikafizika|kvantne fizike]] kojim bi se proizvela kompletna i usuglašena teorija [[kvantna gravitacija|kvantne gravitacije]].
 
Einsteinova teorija ima važne astrofizičke implikacije. Na primjer, iz nje proistječe mogućnost postojanja [[crna rupa|crnih rupa]] — prostornih regija u kojima su prostor i vrijeme zakrivljeni na takav način da ništa, čak ni svjetlost, ne može pobjeći — kao krajnjeg stadija masivnih [[zvijezda]]. Postoji obilje dokaza da je intenzivna [[radijacija]] koju emitiraju pojedine vrste astronomskih objekata uzrokovana crnim rupama; na primjer, [[mikrokvazar]]i i [[aktivna galaktika jezgra]] su rezultat prisustva [[Zvjezdana crna rupa|zvjezdanih crnih rupa]] i crnih rupa [[Supermasivna crna rupa|daleko masivnijeg tipa]], respektivno. Savijanje svjetlosti djelovanjem gravitacije može dovesti do fenomena [[gravitacijska leća|gravitacijske leće]], uslijed kojeg su višestruke slike istog udaljenog astronomskog objekta vidljive na nebu. Opća relativnost također predviđa postojanje [[gravitacijski val|gravitacijskih valova]], koji su indirektno uočeni; direktna mjerenja su cilj projekata kao što su [[LIGO]] ({{jez-eng|Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory}}) i NASA/ESA ({{jez-eng|[[Laser Interferometer Space Antenna]]}}) i raznih [[Nizovi za pulsarske vremenske proračune|nizova za pulsarske vremenske proračune]]. Pored toga, opća relativnost je osnova današnjih [[Fizička kozmologija|kozmoloških]] modela konzistentno [[Širenje svemira|ekspandirajućeg svemira]].
 
 
== Povijest ==
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik