Parenzana: razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 130 bajtova ,  prije 2 godine
m
bez sažetka
mNo edit summary
[[Datoteka:U 37 u Kporu.jpg|mini|300px|Austrijska parna lokomotiva U.37 na koparskom kolodvoru]]
[[Datoteka:Kolodvor Poreč.jpg|mini|300px|Kolodvorska zgrada u [[Poreč]]u]]
'''Parenzana''' (''Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, '''TPC''''') je [[Uskotračna željeznica|uskotračna]] [[željeznička pruga]] koja je povezivala [[Trst]] preko niza kolodvora s [[Poreč]]om kao krajnjim kolodvorom. Bila je u funkciji od [[1902]]. do [[1935]]. godine. Prolazila je kroz tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku. Koridor pruge je danas sačuvan, kao i velik broj pratećih željezničkih objekata, [[most]]ova, vijadukata i tunela. Dio trase stare pruge, od graničnog prijelaza Italija-Slovenija do Poreča, je preuređen zau [[biciklizam|biciklističkebiciklističku]] i pješačkepješačku staze, a razmišlja se i o obnovi pojedinih dionica pruge u turističke svrhe.
 
Zanimljiva je sudbina tračnica ove pruge. Mussolinijeve vlasti su skinule, odnosno demontirale tračnice i otpremile ih brodom u svoju nedavno okupiranu koloniju Abesiniju (Etiopiju). Brod nikad nije došao do odredišta, jer je potonuo u Sredozemnom moru.
== Parenzana - TPC ==
[[Datoteka:Stupić Parenzana.jpg|mini|250px|Kameni stupić s kilometarskom oznakom na trasi "Parenzane"]]
[[1900.]] godine započela je izgradnja [[željeznička pruga|željezničke pruge]] širine 760 mm. U početku je planirana kao pruga normalnog kolosjeka, ali zbog manjih poreza izgrađena je [[Uskotračna željeznica|uskotračna]] u dužini 123,1 km, od čega 89 [[Tunel|tunela]] ukupne dužine 1530 m, 11 [[Most|mostova]] i 6 viadukata te brojnih [[Željeznički kolodvor|željezničkih kolodvora]], stajališta, skladišta, stanica za snabdjevanje vodom, nasipa i usjeka. Radilo se u dvije dionice: [[Trst]] - [[Buje]] (59 km), koja je puštena u pomet u [[Travanj|travnju]] [[1902.]] godine, te [[Buje]] - [[Poreč]] (64 km) koja je puštena u promet u [[Prosinac|prosincu]] iste godine. Trasa je dosta izmjenjena od prvobitnog plana jer su mnogi gradovi i mjesta željeli biti povezani [[željeznička pruga|prugom]] što im se i udovoljilo. Krštenje vlakića imenom "''Parenzana''" dogodilo se sasvim slučajno u [[Veljača|veljači]] 1902. godine kada je u tršćanskom časopisu državnih željeznica objavljena okružnica vezana za prvu dionicu pruge do Buja. Kako se htjelo naglasiti da će [[željeznička pruga]] stići i do [[Poreč|Poreča]] na okružnici je stajalo "''Parenzaner''", tako da se njeno ime zadržalo do danas u talijanskoj inačici "''Parenzana''". Postojali su projekti za odvojak [[Savudrija]] - [[Umag]] i [[Karojba]] - [[Pazin]] te produžetak od [[Poreč]]a do [[Kanfanar]]a, zbog čega je i nastala kratica "TPC".
 
Kolodvor u Bujama imao je 11 kolosjeka, a u Poreču samo pet, budući da nije planiran kao posljednji. Željeznički kolodvori u Trstu, Bujama i Poreču bili su specifični po tome što su imali vagu i okretnicu. U početku koristile su se [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] tipa "U", kasnije tipa "P", a na poslijetku tipa "P-Italiana". Postojali su [[Putnički vagon|putnički vagoni]] I., II. i III. razreda s 30 mjesta, [[Teretni vagon|teretni vagoni]] i vagoni za prtljagu. Svi vagoni su bili dužine 8,5m. Bili su osvjetljeni petrolejskim svjetiljkama, nisu imali WC, no imali su balkone. ''Parenzana'' je prometovala za dviju vlasti. Preživjela je [[Prvi svjetski rat]], te nakon pada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] potpala pod [[Italija|Talijansku]] Državnu željeznicu (FS). Nakon samo 33 godine prometovanja zadnji vlak prugom prošao je [[31. kolovoza]] [[1935.]] godine jer nije više uspjela odoljeti konkurenciji bržih i jeftinijih cestovnih oblika prijevoza.
* Najviša točka: 293 m n.v.([[Grožnjan]])
* Zavoji: 604
* [[Tunel]]i: 119
* [[Most]]ovi: 1611
* Vijadukti: 6
* Prosječna brzina: 25 [[Kilometar na sat|km/h]]
* Najveća brzina: 3531 [[Kilometar na sat|km/h]]
* Duljina vagona: 8,5 m
* Broj sjedala u vagonu: 30
* Trajanje putovanja od Trsta do Poreča: 6-7 [[Sat|sati]]
* Nezaštićenih [[Željezničko cestovni prijelaz|ŽCP]]: 538 - 49 na normalnim [[Cesta|cestama]], 489 na zemljanim cestama i stazama. U početku su bili obilježeni trojezičnim natpisima upozorenja, nakon pada Austro-Ugarske Monarhije iskjučivo na talijanskom jeziku. [[1930.]] godine postavljeni su [[Andrijin križ|Andrijini križevi]].
* Početak izgradnje: [[1900.]]
== Parenzana - Put zdravlja i prijateljstva ==
[[Datoteka:Vijadukt_Freski.jpg‎|mini|250px|Vijaduk Freski]]
[[2002.]] godine povodom 100-tog rođendana pruge pokrenut je projekt revitalizacije ''Parenzane''. [[2004.|2006.]] godine [[EU|Istarska županija]] jei Mestna občina Koper pokrenuli pokrenulasu projekt "''Parenzana - Put zdravlja i prijateljstva''". Ciljevi projekta su revitalizacija "''Parenzane''" putem turističke ponude i dugoročne prekogranične suradnje u [[Istra|Istri]], zaštita trase, povezivanje postojećeg kulturnog i tehnološkog nasljeđa u jedinstveni turistički proizvod. [[4. studenog]] [[2007.]] godine u Livadama je otvoren muzej ''Parenzane''. [[10. svibnja]] [[2008.]] godine trasa između Livada i Buja otvorena je kao biciklistička staza. Tom prigodom postavljena je zaštitna ograda na vijaduktima "Freski", "Antonci" i "Završje".
 
Tijekom 1990-ih pokrenute su biciklističke utrke ''Parenzana Cannondale'' i ''Parenzana maraton'' koje prolaze trasom pruge.<ref>http://knjiznica.irb.hr/web/en/vijesti/item/1408-biciklistička-utrka-parenzana-cannondale-2011.html</ref><ref>https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=10360</ref><ref>http://www.vizinada.hr/Manifestacije-Rekreativni-biciklisticki-maraton-Parenzana.aspx</ref>
11

uređivanja

Navigacijski izbornik