Ostrogotsko Kraljevstvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
Teodorik Veliki vladao je Ostrogotima od [[493.]] do [[526.]], te je bio njihov najdugovječniji i najslavniji vladar. Priznat od Bizanta već [[497.]], [[rat]]ovima i [[Diplomacija|diplomacijom]] osigurao je prvenstvo među [[Germani|germanskim]] vladarima. Nastojao je održavati dobre odnose s rimskim stanovništvom, [[Aristokracija|aristokracijom]] i [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]]. Poticao je [[gospodarstvo]] i gradnju, od čega je najviše koristi imala prijestolnica [[Ravenna]], u kojoj je pokopan. Naslijedio ga je unuk [[Atalarik]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60844 Teodorik]</ref> |
Teodorik Veliki vladao je Ostrogotima od [[493.]] do [[526.]], te je bio njihov najdugovječniji i najslavniji vladar. Priznat od Bizanta već [[497.]], [[rat]]ovima i [[Diplomacija|diplomacijom]] osigurao je prvenstvo među [[Germani|germanskim]] vladarima. Nastojao je održavati dobre odnose s rimskim stanovništvom, [[Aristokracija|aristokracijom]] i [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]]. Poticao je [[gospodarstvo]] i gradnju, od čega je najviše koristi imala prijestolnica [[Ravenna]], u kojoj je pokopan. Naslijedio ga je unuk [[Atalarik]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60844 Teodorik]</ref> |
||
=== Gotski rat === |
=== Gotski rat === |
||
{{Glavni|Gotski rat (535. |
{{Glavni|Gotski rat (535.-554.)}} |
||
Ostrogotsko Kraljevstvo okončano je u krvavom Gotskom ratu, kojeg je pokrenuo bizantski car [[Justinijan I. Veliki]] s ciljem da povrati rimske zemlje pod [[Barbari|barbarskom]] okupacijom. Već prve godine oslobođeni su [[Sicilija]], [[Napulj]] i [[Rim]]. Rat je bio dugotrajan, ali su se Ostrogoti predali nakon što je bizantski vojskovođa [[Narzes]] u [[Bitka kod Tagine|bitci kod Tagine]] ubio njihovog poglavara [[Totila|Totilu]]. U listopadu [[553.]] Narzes je u [[Bitka na Lattari|bitci na Lattari]] pobijedio i posljednje ostatke gotske vojske, čime je Ostrogotsko Kraljevstvo i službeno prestalo postojati. |
Ostrogotsko Kraljevstvo okončano je u krvavom Gotskom ratu, kojeg je pokrenuo bizantski car [[Justinijan I. Veliki]] s ciljem da povrati rimske zemlje pod [[Barbari|barbarskom]] okupacijom. Već prve godine oslobođeni su [[Sicilija]], [[Napulj]] i [[Rim]]. Rat je bio dugotrajan, ali su se Ostrogoti predali nakon što je bizantski vojskovođa [[Narzes]] u [[Bitka kod Tagine|bitci kod Tagine]] ubio njihovog poglavara [[Totila|Totilu]]. U listopadu [[553.]] Narzes je u [[Bitka na Lattari|bitci na Lattari]] pobijedio i posljednje ostatke gotske vojske, čime je Ostrogotsko Kraljevstvo i službeno prestalo postojati. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{Izvori}} |
{{Izvori}} |
||
Inačica od 9. studenoga 2019. u 18:05
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostrogotsko Kraljevstvo, antička ostrogotska monarhija koja je postojala od 493. do 553. Postojala je na teritoriju Ilirika (današnja Hrvatska) i Italije.
Povijest
Osnivanje
Germanski vojskovođa Odoakar svrgnuo je 476. rimskog cara Romula Augustula. Bizantski car Zenon priznao mu je kraljevski naslov, ali je Odoakar stupio u kontakt s urotnicima koji su ga htjeli zbaciti. Zenon je podmitio germanski narod Ruge s prostora današnje Austrije da napadnu sjevernu Italiju, ali Odoakar je porazio Ruge. Zenon se stoga okrenuo Teodoriku, gotskom poglavaru, koji je pristao ubiti Odoakara u zamjenu za vlast u Italiji te je 489. poveo vojsku u Italiju.
Odoakar je poražen i opkoljen u Ravenni, ali Teodorik nije uspio savladati gradske utvrde. Ravenski biskup Ivan predložio je 493. pomirenje dvaju vladara, ali Teodorik je na sastanku ubio Odoakara, nakon čega se krvavo obračunao s njegovom obitelji, prijateljima i sljedbenicima te uspostavio Ostrogotsko Kraljevstvo u Italiji.[1]
Teodorikova vladavina
Podrobniji članak o temi: Teodorik VelikiTeodorik Veliki vladao je Ostrogotima od 493. do 526., te je bio njihov najdugovječniji i najslavniji vladar. Priznat od Bizanta već 497., ratovima i diplomacijom osigurao je prvenstvo među germanskim vladarima. Nastojao je održavati dobre odnose s rimskim stanovništvom, aristokracijom i Katoličkom Crkvom. Poticao je gospodarstvo i gradnju, od čega je najviše koristi imala prijestolnica Ravenna, u kojoj je pokopan. Naslijedio ga je unuk Atalarik.[2]
Gotski rat
Podrobniji članak o temi: Gotski rat (535.-554.)Ostrogotsko Kraljevstvo okončano je u krvavom Gotskom ratu, kojeg je pokrenuo bizantski car Justinijan I. Veliki s ciljem da povrati rimske zemlje pod barbarskom okupacijom. Već prve godine oslobođeni su Sicilija, Napulj i Rim. Rat je bio dugotrajan, ali su se Ostrogoti predali nakon što je bizantski vojskovođa Narzes u bitci kod Tagine ubio njihovog poglavara Totilu. U listopadu 553. Narzes je u bitci na Lattari pobijedio i posljednje ostatke gotske vojske, čime je Ostrogotsko Kraljevstvo i službeno prestalo postojati.
Izvori
- ↑ Povijest: Ubijen Odoakar - prvi barbarski kralj Rima (493.)
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Teodorik