Vodozemci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
-višak
m Stilska prerada rečenica o anatomiji
Redak 23: Redak 23:
== Anatomija ==
== Anatomija ==


Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju pljosnate [[lubanja|lubanje]] i često reducirane kosti. Tako većina nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[kralježak|kralježaka]] kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. [[Koža]] je tanka i gola, ali zato puna [[žlijezda]] i [[pigment]]nih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao [[larva|ličinke]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa im temperaturu određuje temperatura okoline. [[Srce]] ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. [[Debelo crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[nečisnica|nečisnici]].
Vodozemci imaju četiri uda osim podrazreda beznožaca koji nemaju udove te nekoliko vrsta repaša koji imaju reducirane udove. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju plosnate [[lubanja|lubanje]] i često reducirane kosti pa tako većina vrsti nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[kralježak|kralježaka]] često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste.
[[Koža]] je tanka i gola i sadrži brojne [[žlijezda|žlijezde]] i [[pigment|pigmentne]] stanice. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao [[larva|ličinke]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali im kod razmjene plinova pomažu koža i usta. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa im temperaturu određuje temperatura okoline. [[Srce]] ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregradne stijenke. [[Debelo crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[nečisnica|nečisnici]].


== Podjela vodozemaca ==
== Podjela vodozemaca ==

Inačica od 9. studenoga 2019. u 21:41

Vodozemci
Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
Zlatna žaba (Bufo periglenes) †
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Amphibia
Linnaeus, 1758.[1]
Redovi
podrazred Labyrinthodontia

podrazred Lepospondyli
podrazred Lissamphibia

Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Mnoge vrste prvenstveno su noćne životinje kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože.

Anatomija

Vodozemci imaju četiri uda osim podrazreda beznožaca koji nemaju udove te nekoliko vrsta repaša koji imaju reducirane udove. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju plosnate lubanje i često reducirane kosti pa tako većina vrsti nema rebra. Izraženost kralježaka često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste.

Koža je tanka i gola i sadrži brojne žlijezde i pigmentne stanice. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao ličinke, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali im kod razmjene plinova pomažu koža i usta. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa im temperaturu određuje temperatura okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregradne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u nečisnici.

Podjela vodozemaca

Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:

Evolucija vodozemaca

Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (Crossopterygii), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (Latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.

Izvori

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vodozemci
Wikivrste imaju podatke o taksonu Vodozemcima

Mrežna sjedišta