Vodozemci: razlika između inačica
-višak |
m Stilska prerada rečenica o anatomiji |
||
Redak 23: | Redak 23: | ||
== Anatomija == |
== Anatomija == |
||
Vodozemci imaju četiri uda |
Vodozemci imaju četiri uda osim podrazreda beznožaca koji nemaju udove te nekoliko vrsta repaša koji imaju reducirane udove. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju plosnate [[lubanja|lubanje]] i često reducirane kosti pa tako većina vrsti nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[kralježak|kralježaka]] često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. |
||
[[Koža]] je tanka i gola i sadrži brojne [[žlijezda|žlijezde]] i [[pigment|pigmentne]] stanice. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao [[larva|ličinke]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali im kod razmjene plinova pomažu koža i usta. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa im temperaturu određuje temperatura okoline. [[Srce]] ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregradne stijenke. [[Debelo crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[nečisnica|nečisnici]]. |
|||
== Podjela vodozemaca == |
== Podjela vodozemaca == |
Inačica od 9. studenoga 2019. u 21:41
Vodozemci | |
---|---|
Zlatna žaba (Bufo periglenes) † | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Potkoljeno: | Vertebrata |
Razred: | Amphibia Linnaeus, 1758.[1] |
Redovi | |
podrazred Labyrinthodontia † podrazred Lepospondyli † |
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život), što je u obliku "dvoživke" određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Mnoge vrste prvenstveno su noćne životinje kako bi se zaštitile od mogućih grabežljivaca i smanjile gubitak vode preko kože.
Anatomija
Vodozemci imaju četiri uda osim podrazreda beznožaca koji nemaju udove te nekoliko vrsta repaša koji imaju reducirane udove. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju plosnate lubanje i često reducirane kosti pa tako većina vrsti nema rebra. Izraženost kralježaka često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste.
Koža je tanka i gola i sadrži brojne žlijezde i pigmentne stanice. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao ličinke, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali im kod razmjene plinova pomažu koža i usta. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa im temperaturu određuje temperatura okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregradne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u nečisnici.
Podjela vodozemaca
Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:
- Bezrepci ili žabe (Anura) Fischer von Waldheim, 1813 (6 389 sp.)
- Repaši (Caudata) Fischer von Waldheim, 1813 (678 sp.)
- Beznošci (Gymnophiona) Müller, 1832 (200 sp.)
Evolucija vodozemaca
Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (Crossopterygii), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (Latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.
Izvori
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vodozemci | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Vodozemcima |