MoMA: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ažuriranje podataka |
+izvor, prethodnu dopunu ispravih prema izvoru |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Muzej moderne umjetnosti u New Yorku''' (popularno, '''MoMA''') je [[muzej]] umjetnosti u centru [[Manhattan]]a, grada [[New York City]], [[SAD]], na 53. ulici, izmeđ 5. i 6. avenije. Sam po sebi je institucija koja je odgovorna za razvoj i kolekciju modernih umjetničkih djela, a često ga ističu kao najutjecajniji muzej moderne umjetnosti u svijetu.<ref>[http://books.google.com/books?id=kuJ6RxgVXa0C&pg=PA796&dq=%22the+institution+most+responsible+for+developing+modernist+art%22+%22the+most+influential+museum+of+modern+art+in+the+world%22&sig=n8w_n5xiSMUp0zCZx3IkQn6reso] Fred S. Kleiner, ''Gardnerova umjetnost kroz stoljeća'', Thomson Wadsworth, 2005., STR. 796. ISBN 0495004782</ref> Muzejska kolekcija predstavlja nenadmašan presjek moderne i suvrmene svjetske umjetnosti<ref>[http://www.newyorkartworld.com/museums/momamuseum.html Muzej moderne umjetnosti – njujorška svjetska umjetnost]</ref> uključujući djela [[arhitektura|arhitekture]], [[dizajn]]a, [[crtež]]e, [[slika|slike]], [[skulptura|skulpture]], [[fotografija|fotografije]], [[grafika|grafike]], [[ilustracija|ilustrirane knjige]], ali i [[film]]ove i [[elektronički mediji|elektroničke medije]]. |
'''Muzej moderne umjetnosti u New Yorku''' (popularno, '''MoMA''') je [[muzej]] umjetnosti u centru [[Manhattan]]a, grada [[New York City]], [[SAD]], na 53. ulici, izmeđ 5. i 6. avenije. Sam po sebi je institucija koja je odgovorna za razvoj i kolekciju modernih umjetničkih djela, a često ga ističu kao najutjecajniji muzej moderne umjetnosti u svijetu.<ref>[http://books.google.com/books?id=kuJ6RxgVXa0C&pg=PA796&dq=%22the+institution+most+responsible+for+developing+modernist+art%22+%22the+most+influential+museum+of+modern+art+in+the+world%22&sig=n8w_n5xiSMUp0zCZx3IkQn6reso] Fred S. Kleiner, ''Gardnerova umjetnost kroz stoljeća'', Thomson Wadsworth, 2005., STR. 796. ISBN 0495004782</ref> Muzejska kolekcija predstavlja nenadmašan presjek moderne i suvrmene svjetske umjetnosti<ref>[http://www.newyorkartworld.com/museums/momamuseum.html Muzej moderne umjetnosti – njujorška svjetska umjetnost]</ref> uključujući djela [[arhitektura|arhitekture]], [[dizajn]]a, [[crtež]]e, [[slika|slike]], [[skulptura|skulpture]], [[fotografija|fotografije]], [[grafika|grafike]], [[ilustracija|ilustrirane knjige]], ali i [[film]]ove i [[elektronički mediji|elektroničke medije]]. |
||
Knjižnica i arhivi u MoMA-i sadrže preko 300 |
Knjižnica i arhivi u MoMA-i sadrže preko 300.000 knjiga, umjetničkih knjiga, kao i predmeta od više od 70.000 umjetnika. Arhiva prije svega sadrži materijal vezan za modernu i suvremenu umjetnost. Također je dom za mnogostruko nagrađivan [[restoran]] imena ''The Modern'', kojim upravlja Francuski šef Gabriel Kreuther. Zbirka također uključuje djela legendi svjetskog dizajna kao što su [[Livio Castiglioni]], [[Luigi Caccia Dominioni]], [[Gio Ponti]], [[Achille Castiglioni]], [[Pier Giacomo Castiglioni]]. |
||
Muzej je otvoren [[7. listopada]] [[1929.]] godine izložbom djela [[Vincent van Gogh|van Gogha]], [[Paul Gauguin|Gaugina]], [[Georges Seraut|Serauta]] i [[Paul Cézanne|Cezannea]], kao prvi muzej moderne umjetnosti u SAD-u. Najutjecajni predsjednik muzeja bio je [[Nelson Rockefeller]] (1939.-1958.) koji je i premjestio muzej na današnju lokaciju. |
Muzej je otvoren [[7. listopada]] [[1929.]] godine izložbom djela [[Vincent van Gogh|van Gogha]], [[Paul Gauguin|Gaugina]], [[Georges Seraut|Serauta]] i [[Paul Cézanne|Cezannea]], kao prvi muzej moderne umjetnosti u SAD-u. Najutjecajni predsjednik muzeja bio je [[Nelson Rockefeller]] (1939.-1958.) koji je i premjestio muzej na današnju lokaciju. |
||
Godine 2019. MoMA je otvorila novo krilo, čime je ukupni muzejski prostor značajno uvećan, za nešto više od 4000 četvornih metara, a izložbeni koncept izmijenjen.<ref name="Pogrebin2017">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/06/01/arts/design/moma-redesign-art-expansion.html|title=MoMA's Makeover Rethinks the Presentation of Art|last=Pogrebin|first=Robin|date=June 1, 2017|work=The New York Times|access-date=November 8, 2017|language=en-US|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171109024052/https://www.nytimes.com/2017/06/01/arts/design/moma-redesign-art-expansion.html|archivedate=November 9, 2017}} {{eng oznaka}}</ref> |
|||
2019. godine MoMA je otvorila novo krilo, čime je ukupni muzejski prostor značajno uvečan (približno 47 000 četvornih metara), a izložbeni koncept izmjenjen. |
|||
==Galerija== |
==Galerija== |
||
Inačica od 10. studenoga 2019. u 16:39
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (popularno, MoMA) je muzej umjetnosti u centru Manhattana, grada New York City, SAD, na 53. ulici, izmeđ 5. i 6. avenije. Sam po sebi je institucija koja je odgovorna za razvoj i kolekciju modernih umjetničkih djela, a često ga ističu kao najutjecajniji muzej moderne umjetnosti u svijetu.[1] Muzejska kolekcija predstavlja nenadmašan presjek moderne i suvrmene svjetske umjetnosti[2] uključujući djela arhitekture, dizajna, crteže, slike, skulpture, fotografije, grafike, ilustrirane knjige, ali i filmove i elektroničke medije.
Knjižnica i arhivi u MoMA-i sadrže preko 300.000 knjiga, umjetničkih knjiga, kao i predmeta od više od 70.000 umjetnika. Arhiva prije svega sadrži materijal vezan za modernu i suvremenu umjetnost. Također je dom za mnogostruko nagrađivan restoran imena The Modern, kojim upravlja Francuski šef Gabriel Kreuther. Zbirka također uključuje djela legendi svjetskog dizajna kao što su Livio Castiglioni, Luigi Caccia Dominioni, Gio Ponti, Achille Castiglioni, Pier Giacomo Castiglioni.
Muzej je otvoren 7. listopada 1929. godine izložbom djela van Gogha, Gaugina, Serauta i Cezannea, kao prvi muzej moderne umjetnosti u SAD-u. Najutjecajni predsjednik muzeja bio je Nelson Rockefeller (1939.-1958.) koji je i premjestio muzej na današnju lokaciju.
Godine 2019. MoMA je otvorila novo krilo, čime je ukupni muzejski prostor značajno uvećan, za nešto više od 4000 četvornih metara, a izložbeni koncept izmijenjen.[3]
Galerija
-
Vincent van Gogh, Zvjezdana noć, 1889. -
Henri Rousseau, La Bohémienne endormie (Uspavana ciganka), 1897. -
Umberto Boccioni, Jedinstvene forme kretanja u prostoru, 1913. -
Kazimir Maljevič, Bijelo na bijelom, 1918. -
Dizajnerski namještaj u muzeju. -
Philip Johnson, Model staklene kuće. -
Theo van Doesburg, Kompozicija VII (krava), 1947. -
Andy Warhol, Konzerve Campbell juhe, 1950.
.jpg)
U posjedu galerije su i:
- Claude Monet, Lopoči (triptih), 1890.-1906.
- Henri Matisse, Ples, 1910., i Šljivin cvat, 1948.
- Umberto Boccioni, Grad koji se širi, 1910.
- Giorgio de Chirico, Ljubavna pjesma, 1914.
- Salvador Dali, Postojanost sjećanja, 1931.
- Piet Mondrian, Brodway Boogie Woogie, 1941.
- Francis Bacon, Slika (1946.), 1946.
- Andrew Wyeth, Kristinin svijet, 1948.
- Jackson Pollock, Broj. 31., 1950.
- Barnett Newman, Slomljeni obelisk, 1963.
Te djela Cézannea, Fride Kahlo, Maxa Ernsta, i dr.
Bilješke
- ↑ [1] Fred S. Kleiner, Gardnerova umjetnost kroz stoljeća, Thomson Wadsworth, 2005., STR. 796. ISBN 0495004782
- ↑ Muzej moderne umjetnosti – njujorška svjetska umjetnost
- ↑ Pogrebin, Robin. 1. lipnja 2017. MoMA's Makeover Rethinks the Presentation of Art. The New York Times (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2017. Pristupljeno 8. studenoga 2017. (engl.)
