Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija): razlika između inačica
m slika |
malo |
||
Redak 165: | Redak 165: | ||
* [[Vanja Drach|Vanja Drach]] (1932. - 2009.) , glumac |
* [[Vanja Drach|Vanja Drach]] (1932. - 2009.) , glumac |
||
* [[Nada Subotić|Nada Subotić]] (1931. - 2016.), glumica |
* [[Nada Subotić|Nada Subotić]] (1931. - 2016.), glumica |
||
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33534 Sonja Kovačić-Tajčević] (1894. - 1968.), slikarica |
|||
*[[:en:Josip_Mišić_(footballer,_born_1994)|Josip Mišić]], nogometaš |
*[[:en:Josip_Mišić_(footballer,_born_1994)|Josip Mišić]], nogometaš |
||
* J[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469 osip Babogredac] (1907.- 1989.); učitelj i slikar |
* J[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469 osip Babogredac] (1907.- 1989.); učitelj i slikar |
Inačica od 10. studenoga 2019. u 20:50
Bošnjaci | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Načelnik | Andrija Juzbašić (HSS) |
Površina[1] | 95 km2 |
Površina središta | 95 km2 |
Koordinate | 45°03′N 18°46′E / 45.05°N 18.76°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 2 868 |
– gustoća | 30 st./km2 |
Urbano | 2 868 |
– gustoća | 30 st./km2 |
Poštanski broj | 32275 |
Bošnjaci na zemljovidu Hrvatske |
Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj, površine 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % površine čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % su površine pod šumom.
Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km.
Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.
Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.
Stanovništvo
Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima.
Prema popisu iz 2011. Bošnjaci imaju 3.901 stanovnika, i najveće su ruralno naselje županjske Posavine.
Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva [3]
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
3.100 | 3.955 | 4.475 | 4.350 | 4.622 | 4.783 | 4.386 | 4.473 | 4.329 | 4.529 | 4.769 | 4.741 | 4.531 | 4.426 | 4.653 | 3.901 |
Nacionalni sastav po popisu 2011.
- Hrvati - 3.855 (98,82%)
- Albanci - 14 (0,36%)
- Srbi - 9 (0,23%)
- Romi - 7
- Bošnjaci - 1
- Mađari - 1
- neopredijeljeni - 4
Povijest
Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola Kultura polja sa žarama , koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datiraja u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista.
Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.
Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna), i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća biti povezana u cjelinu ušoravanjem.
Turska vladavina
Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka se sastojalo od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:
- Boşnak ( Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,
- Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),
- Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (doseljenik), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.
Najviše je poreza i ušura plaćano od pšenice, prosa, košnica, ovaca, svinja, a stanovnici Slanić sela su imali i 4 vodenice na rijeci Savi. Selo Županje Blato (Jupaniye Blata) u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.
Vojna krajina i suvremeno razdoblje
Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi, Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.
16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.
Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za Hrvatski sabor [4], a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori.[5].
Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena (iz 2015.), u poglavlju "Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.". Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.[6]
U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.
Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.
Gospodarstvo
Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge. To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju !
Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.
Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu.
Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.
Prirodna baština
Bošnjački Vjerovi
Virovi / Vjerovi su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.
Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.
Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.[7]
Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.
U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.[8]
Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.
Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.
Svetište Drage Gospe Bošnjačke
Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.
Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".
Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima... Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.
Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak
Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su ukazanja najčešće bila u župnoj crkvi.
Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.
Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.[9]
Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i Općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".
Poznate osobe
- Vanja Drach (1932. - 2009.) , glumac
- Nada Subotić (1931. - 2016.), glumica
- Sonja Kovačić-Tajčević (1894. - 1968.), slikarica
- Josip Mišić, nogometaš
- Josip Babogredac (1907.- 1989.); učitelj i slikar
- Mislav Lešić, umjetnik, akademski slikar
- Nera Lešić, model
- Mato Leaković - političar
- Mato Babogredac (1875. - 1950.); političar
- Antun Bačić - Tuca; bošnjački župnik, pjesnik; "Ovdje smo"
- Ivan Gačić, pučki pjesnik
- Dr. sc. Zdenko Ilić, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, sudac i branitelj veze
- Antun Jovanovac (svećenik), hrvatski katolički svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije i pjesnik[10]
- Matej Juzbašić :učitelj i kulturni djelatnik
- Vinko Juzbašić; publicist, zavičajni povjesničar; "Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963." Vinkovci, 1998., "Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci, "Vatru gasi, brata spasi - stoljeće bošnjačkog vatrogastva"
- Bernardin (Toma) Leaković ( 1741.-1815. ); fratar i književnik; "Nauk od poglavitih stvarih kerstjansko-katolichanskih"
- Ivica Lenić, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, župnik i upravitelj svetišta Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu
- Antun Lešić Tunja; učitelj, pisak, glazbenik; "Oskrnavljeni raj", "Let plavog konjogriza", "Vremena iskrivljenih ogledala"
- Ilija Lešić - Bartolov ( 1915.- 1985. );književnik i publicist; "Hajduk Ilijica i druge pripovjetke", "Marika"; "Vesela je Šokadija"
- Luka Lešić (1898. - 1945.); političar
- Damir Matanović, znanstvenik i sveučilišni profesor u Osijeku
- Matija Mišić , nogometaš
- Suzana Nikolić , glumica
- Matija Pavličić (1885.-1904.)
- Josip Šarčević (1949. - 2009.) , profesor vinkovačke gimnazije
- Mirko Šarčević
- Petar Šokčević; svećenik i književnik
- Andrija Šumanovac; svećenik
- Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.
- Marijan Batarilović, pilot
Spomenici i znamenitosti
- Šumarski muzej
- župna crkva sv. Martina iz 1792. godine
- svetište Drage Gospe Bošnjačke
- arheološki lokalitet "Virgrad" - ostatci utvrde podignute u 14. stoljeću
- crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
Obrazovanje
Kultura
- KUD Branimir
- ŽVA Nene
- ŽPS Snaše
- MPS Baće
Sport
- NK Zrinski Bošnjaci
- RK Zrinski
- Šahovski klub Bošnjaci
Šahovski turnir Open Bošnjaci održava se od 1996.
- Vatrogasni dom "DVD Bošnjaci"
- Športsko ribolovna udruga "VIROVI"Bošnjaci
- Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci
Noćni malonogometni turnir 'Bošnjaci' održava se od 1966.
Literatura
- Bruce W. McGowan, Sirem Sancagi Mufassal Tahrir Defteri (1566.-1574.), Ankara, 1983.
- Boško Marijan, Popernjak : naselje i nekropola brončanog doba : Zavičajni muzej Stjepana Grubera, Županja, 30.studenog - 22. prosinca 2005., Županja, Zavičajni muzej Stjepana Grubera, 2005
- Starohrvatska nekropola u Bošnjacima: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33683
- http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf
- Dokument iz 1476. gdje se spominju Bošnjaci, Slanić selo, te ostala manja sela kao dio posjeda Selna (Zelna):https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ http://www.dzs.hr/
- ↑ Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“ Objavljeno 22. svibnja 2013.
- ↑ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897." Objavljeno 20. svibnja 2012.
- ↑ IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23
- ↑ http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf
- ↑ Vinko Juzbašić: Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci 1998.
- ↑ IKA Preminuo vlč. Antun Jovanovac, Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.
Vanjske poveznice
- Stranica općine
- Šumarski muzej Bošnjaci
- KUD Branimir
- MPS Baće
- ŽVA Nene
- Josip Babogredac
- Mato Babogredac
- Dr.sc. Zdenko Ilić
- Bernardin (Toma) Leaković
- Antun Lešić Tunja
- Ilija Lešić - Bartolov
- Damir Matanović
- Josip Mišić
- Matija Pavličić
- Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.
- Poprnjak
- Žuželj
|