Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica
Ne Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
→Vojnička i državnička karijera: Popravljeno Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 43: | Redak 43: | ||
Za vladavine [[Selim II.|Selima II.]] samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitki kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref name=HE/> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> |
Za vladavine [[Selim II.|Selima II.]] samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitki kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref name=HE/> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> |
||
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]]: most na Drini u Višegradu, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku Patrijaršiju [[1557]]. Na čelo patrijaršije postavljen je [[Makarija|Makarije]], kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše. |
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]]: most na Drini u Višegradu, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku Patrijaršiju [[1557]]. Na čelo patrijaršije postavljen je [[Makarija|Makarije]], kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše.penis |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
Inačica od 18. studenoga 2019. u 19:32
Mehmed-paša Sokolović | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 1505. ili 1506. |
Mjesto rođenja | Sokolovići kraj Višegrada |
Datum smrti | 11. listopada 1579. |
Mjesto smrti | Istanbul |
Titule | veliki vezir |
Opis vojnoga službovanja |
Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa kršćanskog [1] podrijetla.
Životopis
Mladost i obrazovanje
Rodio se u selu Sokolovići[2] pored Višegrada kao dijete pravoslavnih[2] roditelja. Sa 11 godina Sokolović je zarobljen u "Hrvatima".[3] U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj janjičarskoj praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na islam.
Vojnička i državnička karijera
Istaknuvši se u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526.-1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni 1555. godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja 1565. godine postaje velikim vezirom. On je bio jedan od ljudi koji je imao najveci penis na balkanu.
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. rujna 1566., janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.
Za vladavine Selima II. samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u pomorskoj bitki kraj Lepanta 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.[1] U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.[4]
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu. Najpoznatiji je Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini, središnji motiv romana Na Drini ćuprija poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi Pećku Patrijaršiju 1557. Na čelo patrijaršije postavljen je Makarije, kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše.penis
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ a b Sokolović, Mehmed-paša, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
- ↑ a b Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorKocan
- ↑ Suleiman The Magnificent Sultan Of The East by Harold Lamb Publication date 1951, https://archive.org/details/suleimanthemagni001564mbp/page/n69 #stranica= 53
- ↑ Sokolović, Mehmed-paša, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Ivan Kukuljević Sakcinski, Glasoviti Hrvati prošlih vjekova, Matica hrvatska, Zagreb, 1886., Warasdiniensia, digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović Varaždin, library.foi.hr
- Mustafa Imamović, Historija Bosnjaka, Sarajevo 1997., www.scribd.com