Razlika između inačica stranice »Matija Petar Katančić«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
m (ispravak u kategoriji)
'''Matija Petar Katančić''' ([[Valpovo]], [[12. kolovoza]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. svibnja]] [[1825]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i [[Hrvatski latinizam|latinist]], [[Sveučilište|sveučilišni]] profesor [[Poetika|poetike]], [[Arheologija|arheologije]] i [[Numizmatika|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[bogoslovlje]] i [[Estetika|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.
 
Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog [[Sveto pismo|Svetog pisma]] na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen [[1831]]. prvi put).
 
Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog [[Pseudoklasicizam|pseudoklasičnog]] pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Stara Grčka|grčko]] i [[Stari Rim|rimsko]] [[bukolsko pjesništvo]]. Njegove prigodničarske [[Latinski jezik|latinske]] pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.
==Katančić i književnost==
 
Bivajući izvrstnim poznavateljem [[Grčka književnost|klasične grčke]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], pokušavao je unijeti u jezik i latinske [[Metrika|metričke]] oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi ''Kratka bilješka o [[Prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske [[Mitologija|mitologije]] i književnosti. U svojoj drugoj [[Teorija književnosti|književnoteorijskoj]] raspravi, pod naslovom ''Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817) prvi razmatra [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] s [[Estetika|estetičkog]] stajališta.
Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]] i pastirske pjesme po ugledu na [[bukolsko pjesništvo]], grčko i latinsko.
 
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria".''), Tau raspravakojoj govoriopisuje orimski rimskom miljokazu[[miljokaz]] pronađenompronađen kod Osijeka[[Osijek]]a.
Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjseme prema latinskim uzorima.
 
Stvarao je i na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] (primjerice, zbirka ''Fructus aucfumnales'' sadrži više takvih pjesma poučne i filozofske naravi).
 
Dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti.
 
Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, "Dissertatio de columna milliaria". Ta rasprava govori o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka.
 
[[Kategorija:Hrvatski književnici|Katančić, Matija Petar]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji|Katančić, Matija Petar]]
[[Kategorija:Valpovački leksikon|Katančić, Matija Petar]]
 
[[sh:Matija Petar Katančić ]]
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik