Ivan Pančić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 22. studenoga 2019. u 07:35

Ivan Pančić (Subotica, 11. prosinca 1933.- 16. lipnja 1992.) je bački hrvatski književnik iz Vojvodine. Pisao je pjesme na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku. Pisao je publicistička djela, satiričku prozu, književnu i stručnu kritiku, a prevodio je i s mađarskog jezika.

Prevodio je književna djela s mađarskog jezika (djela Janosa Urbana...).

Osnovnu i srednju školu je završio u rodnoj Subotici. Studirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu.

Specijalizirao je medicinsku psihologiju te psihoanalitičku laer analizu. Radio je u subotičkoj bolnici na neuropsihijatrijskom odjelu.

Književnim radom se počeo baviti u srednoj školi. Ipak, prve je pjesme objavio tek 1956. u Rukoveti.

U svojim pjesmama ima suvremeni, moderni pjesnički izraz i oblik.^[1]

Piše i dijalektalnom poezijom, na novoštokavskoj bunjevačkoj ikavici. Katkada je sofisticirana do virtuelnosti. Jednim je od začetnika lirike na zavičajnom govoru bunjevačkih Hrvata.

Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti ^[2]

Svojim djelima je ušao u antologiju poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Čest je bio gost Ateljea HKPD Matija Gubec Tavankut. Značajan je kao jedan od suosnivača Likovne kolonije u Tavankutu. Kad su Ludvig Laslo, Lajčo Evetović, Lajoš Đurči, Žarko Rafajlović i Stipan Šabić odlučili osnovati tu koloniju, Pančić im se pridružio tog 17. rujna 1961. u Tavankutu, u OŠ Matija Gubec, gdje je osnovana kolonija.

Bio je članom Društva psihologa Vojvodine i pokretačem Škole života.

Djela

Napisao je devet knjiga pjesama i 1 historijsku studiju. Suautorom je brojnih istraživačkih projekata.

Buđenje (ciklus u zbirci pjesama 3 X 20, koju je objavio zajedno sa Jakovom Orčićem i Antom Zolnaićem, 1957.
Oblak na dlanu, 1962.
Grozdovi svjetlosti, 1970.
Kolera u Subotici 1973. godine, historijska studija, 1991.
Natpivavanja I, 1971.
Natpivavanja, 1972.
Koji stižemo sami, 1979.
Ogovaranje života, 1984.
Bećarske balade, 1986.

Vašarište, zbirka satiričnih pjesama (neobjavljena)

Neka djela su mu prevedena i na mađarski jezik, a preveo ih je bački hrvatski književnik Matija Molcer.

Izvori

↑ Klasje naših ravni Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.
↑ Radio-Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 27 Rujan 2007 (Wayback Machine), Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.

Geza Kikić, Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
Naco Zelić, Pisana hrvatska riječ u Bačkoj danas, Klasje naših ravni, br.1-2/2003., str. 80.
Milovan Miković, Pisma drži sve kajase u: Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 163.-175.
Milovan Miković, Dandanas još lutaju svijetom, Klasje naših ravni, 9.-10., 2011., 57.-80.
Slamarska sekcija HKPD Matija Gubec Tavankut

Vanjske poveznice

Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009. Lazar Merković: Svestrana pjesnička ličnost
Antologija poezije bunjevačkih Hrvata
HKPD Matija Gubvec (*.doc datoteka)

Nedovršeni članak Ivan Pančić koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Klasje naših ravni Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.

[2] Radio-Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 27 Rujan 2007 (Wayback Machine), Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.

[1]

[2]

@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 Književnim radom se počeo baviti u srednoj školi. Ipak, prve je pjesme objavio tek 1956. u [[Rukovet]]i.
-U svojim pjesmama ima suvremeni, moderni pjesnički izraz i oblik.<ref>[http://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm Klasje naših ravni] [[Lazar Razora]]: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.</ref>
+U svojim pjesmama ima suvremeni, moderni pjesnički izraz i oblik.<ref>[https://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm Klasje naših ravni] [[Lazar Razora]]: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.</ref>
 Piše i [[dijalektalna poezija|dijalektalnom poezijom]], na novoštokavskoj [[Bunjevci|bunjevačkoj]] [[ikavica|ikavici]]. Katkada je sofisticirana do virtuelnosti. Jednim je od začetnika lirike na zavičajnom govoru bunjevačkih Hrvata.
-Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica], Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.</ref>
+Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927010310/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 |date=27 Rujan 2007 }}, Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.</ref>
 Svojim djelima je ušao u antologiju poezije [[Bunjevci|bunjevačkih]] Hrvata iz [[1971.]], sastavljača Geze Kikića, u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].