Razlika između inačica stranice »Pakt Ribbentrop-Molotov«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
Pakt je bio na snazi do početka [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]] [[22. lipnja]] [[1941.]] god. kada je Njemačka napala SSSR.
 
Trgovinska razmjena između dviju moćnih država - gdje je Njemačka dobivala naftu i sirovine do kojih je imala otežan pristup uslijed Britanskebritanske vojne blokade, a Sovjetski Savez je dolazio do moderne tehnologije - bila je vrlo značajna u prve dvije godine [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u kojem su SSSR i Njemačka zajednički napali više država i podijelili između sebe njihove teritorije.
 
Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se sukladno odluci [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] iz 2009. godine obilježava kao [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0213+0+DOC+XML+V0//DE Deklaracija Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.]</ref>.
 
Iako je službeno bio označen kao "pakt o nenapadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u dijelovima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve su navedene zemlje napali i okupirali, bilo Njemačka, bilo SSSR; Rumunjsku i Poljsku kao najveće od tih država napali su Nijemci i Sovjeti zajednički. Od svih tih zemalja koje su bile žrtve sovjetsko - njemačkog savezništva, jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost; međutim, je i ona je bila prisiljena ustupiti određene teritorije.
[[Datoteka:Nazi-Soviet 1941.png|mini|Podjela Europe 1939. – 1941.]]
Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje značaj sporazuma činjenicom da se Sovjetski Savez kasnije na različite načine suprotstavljao nacističkoj Njemačkoj.
Postojanje tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o nenapadanju SSSR je poricao sve do 1989. godine, premda su SAD već 1947. godine objavile tekst pronađen u njemačkim arhivima.
 
Prvi demokratski izabrani Kongres narodnih poslanika [[SSSR]]-a (i posljednji, uslijed raspada te države) je 24. prosinca 1989. godine izdao deklaraciju kojom se priznaje da tajni protokol postoji i ujedno ga se proglašava pravno ništetnim od početka (nisu, naravno, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija nakon toga vratili teritorije koje su dobile slijedom dogovora sa [[Treći Reich|Hitlerovom Njemačkom]] iz 1939. godine). U očitom dogovoru sas Moskvom, Vlada Savezne Republike Njemačke je izdala sličan akt nešto prije, 1. rujna 1989. godine.
 
Granice prema Poljskoj koje su uspostavljene sovjetsko - njemačkim dogovorom iz 1939. godine bio je potvrdio Sovjetski Savez Ugovorom o granicama sklopljenim 16. kolovoza 1945. god. s Privremenom vladom narodnog jedinstva Poljske - koja je u velikoj mjeri bila ovisna o SSSR-u. Njome je Sovjetski savez ipak vratio Poljskoj neka manja područja. Međutim je prema dogovoru kojega je u ime Sovjetskog saveza [[Nikita Hruščov]] još 9. rujna 1944. godine u Lublinu potpisao s poljskim komunističkim vođom Edwardom Osóbka-Morawskim bilo obećano da će teritorijalne gubitke Poljska moći nadoknatiti pripajanjem dijelova [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]], [[Šleska|Šleske]], [[Pomorje|Pomorja]] (Pomeranije) i drugih dijelova Njemačke istočno od linije Odra - Nisa; takvo rješenje - koje se smatralo kaznom nametnutom Njemačkoj zbog pokretanja najkrvavijeg rata u svjetskoj povijesti - rezultiralo je protjerivanjem oko 7 milijuna Nijemaca s teritorija oduzetih za korist Poljske; na ta je područja u velikoj mjeri doseljeno poljsko stanovništvo s dijela poljskog teritorija koji je završio u sastavu SSSR-a.
 
== Rusko službeno opravdavanje Pakta, 2019. ==
Prigodom javne prezentacije sovjetskog originala Pakta Ribbentrop-Molotov u kolovozu 2019. godine, [[Sergej Lavrov]], ministar vanjskih poslova Ruske federacije iznosi ocjenu “da je pod postojećim uvjetima, Sovjetski Savez bio prisiljen na sklapanje sporazume o nenapadanju s Njemačkom”. “Postojeći uvjeti“ su se sastojali od nespremnosti zapadnih država da 1939. godine s [[Totalitarizam|totalitarnim]] Sovjetskim Savezom sklope vojni pakt protiv totalitarne Njemačke - nego naprotiv spremnostspremnosti da s Hitlerom paktiraju, pokazanupokazane u vrijeme [[Anschluss|Hitlerove aneksije Austrije]] u ožujku 1938. godine i kod sklapanja [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] u kolovozu 1938. godine, te potom mirnog promatranja kako [[Treći Reich]] komada [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] u studenom 1938. godine. “Prisila“ pod kojom je djelovao Sovjetski Savez je - prema riječima Sergeja Lavrova, ali i prema javno izraženom stavu predsjednika Rusije Vladimira Putina i općenitom stavu vrha suvremene ruske države - obuhvaćala i sudjelovanje u agresiji i podjeli Poljske, agresiju i aneksiju Litve, Latvije, Estonije, te oružanu agresiju na Finsku i Rumunjsku i aneksiju dijelova tih zemalja prvih godina [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata;]] tj ostvarivanje teritorijalnih dobitaka od kojih se Sovjetski Savez poslije nije odrekao.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theguardian.com/world/2019/aug/23/moscow-campaign-to-justify-molotov-ribbentrop-pact-sparks-outcry|title=Molotov-Ribbentrop: why is Moscow trying to justify Nazi pact?|author=Andrew Roth|date=23. kolovoza 2019.|work=|language=engleski|publisher=The Guardian|accessdate=12. prosinca 2019.}}</ref>
 
U prosincu 2019. godine, izrekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin da se stavovi o Paktu Ribbentrop'''-'''Molotov izraženi u [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima|Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. godine o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe]] ”ne temelje na ničem stvarnom”, štoviše javno je nazvao stavove [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] ”besramnom laži”.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glasistre.hr/svijet/putin-osudio-stajaliste-europskog-parlamenta-o-paktu-molotov-ribbentrop-610043|title=Putin osudio stajalište Europskog parlamenta o paktu Molotov-Ribbentrop|author=HINA|date=11. prosinca 2019.|work=|language=|publisher=Glas Istre|accessdate=12. prosinca 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/en/vladimir-putin-condemns-eu-stance-on-nazi-soviet-wwii-pact/a-51636197|title=Vladimir Putin condemns EU stance on Nazi-Soviet WWII pact|author=|date=11. prosinca 2019.|work=|language=engleski|publisher=Deutsche Welle|accessdate=11. prosinca 2019.}}</ref>
 
==Vanjske poveznice==

Navigacijski izbornik