Fakultet hrvatskih studija

Hrvatski studiji su fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Povijest

Inicijativa je krenula od potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni. Ideja o Hrvatskim studijima pojavila se ubrzo nakon demokratskih promjena i to iz nekoliko razloga. Prije svega, bitne dimenzije demokracije, slobode i tržišta trebalo je institucionalizirati i na području znanosti i sveučilišta, te stvoriti više duhovnih žarišta, pogotovo kad se zna da je u društvenim i humanističkim znanostima od 1918. mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano. To je bio razlog što se skupina intelektualaca iz zemlje i iz inozemstva aktivno uključila u oživotvorenje projekta Hrvatskih studija.

U predloženi sustav Hrvatskih studija uključeni su radi koncepcijske srodnosti i radi programskog obogaćivanja studijski smjerovi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Procedura kojom su se Hrvatski studiji ustrojili kao redovit studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa ovog visokog učilišta na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.

Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je 24. studenoga 1995. Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija prema kojem se oni ustrojavaju kao sveučilišni centar sa statusom podružnice. Dana 27. veljače 1996. Senat Sveučilišta je odlučio da se nakon završenog studija na smjeru Croaticum stječe stručni naziv kroatolog i/ili profesor hrvatske kulture; na smjeru Filozofija diplomirani filozof i/ili profesor filozofije; na smjeru Društvo diplomirani sociolog i/ili profesor sociologije; a nakon završenog studija na smjeru Religijska kultura diplomirani religiolog i/ili profesor religijske kulture.

Tijekom 1997. prihvaćen je i program studija psihologije a u 1998./99. akademskoj godini odobrene su i upisne kvote za upis prve generacije studenata psihologije.

Dana 10. prosinca 2019. Senat Sveučilišta u Zagrebu proglasio je Hrvatske studije fakultetom, imenovao dekana i Fakultetsko vijeće.

Nastavni programi

Hrvatski studiji mogu se studirati kao redoviti studij u jednopredmetnoj ili dvopredmetnoj kombinaciji. Nastavni programi odvijaju su u sljedećim odjelima:

1. Filozofija
2. Komunikologija
3. Kroatologija
4. Hrvatski latinitet
5. Povijest
6. Psihologija
7. Sociologija
8. Demografija i hrvatsko iseljeništvo

Osim redovitih studenata koji upisuju Hrvatske studije, programi i izborni kolegiji ponuđeni su i svim studentima zagrebačkog Sveučilišta.

Doktorski studij

Na Hrvatskim studijima izvodi se nastava na tri poslijediplomska doktorska studija koji traju tri godine odnosno šest semestara:

• Poslijediplomski doktorski studij kroatologije
• Poslijediplomski doktorski studij filozofije
• Poslijediplomski doktorski studij povijesti

Ispunjenje svih studijskih obveza, zaključno s dovršenjem i obranom doktorskog rada, donosi 180 ECTS-bodova. Na poslijediplomske doktorske studije mogu se upisati studenti koji su završili diplomski studij s vrlo dobrim prosjekom ocjena.

Uprava

Upravu Hrvatskih studija čine dekan te prodekani za razna područja. Prodekani pomažu dekanu u upravljanju i nadziranju nastavnog i znanstvenog procesa. Od 10. prosinca 2019. dekan je prof. dr.sc. Pavo Barišić.

Prodekani su:

• doc. dr. sc. Lovorka Brajković, prodekanica za osiguravanje kvalitete i poslovanje
• doc. dr. sc. Dario Vučenović, prodekanica za nastavu i studente
• prof. dr. sc. Ante Čović, prodekan za znanost
• prof. dr. sc. Mislav Kukoč, prodekan za poslijediplomske studije
• doc. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski, prodekanica za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju

Bivši voditelji

• prof. dr. sc. Ante Čović (1992. – 1995.)
• doc. dr. Ivan Kordić (1995. – 1997. o.d.; 1997. – 2003.)
• prof. dr. sc. Marko Pranjić (2003. – 2008.)
• prof. dr. sc. Zvonimir Čuljak (2008. - 2012.)
• prof.dr.sc. Josip Talanga (1. listopada 2012. - 1. listopada 2016.)
• izv. prof. dr. sc. Mario Grčević (1. listopada 2016. - 10. prosinca 2019.)

Poznati profesori

Među profesorima Hrvatskih studija su filozofi Ante Čović, Pavo Barišić, Mislav Kukoč, demograf Stjepan Šterc, povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak, kroatist Mario Grčević, povjesničari Josip Jurčević, Ivica Lučić, Ante Nazor, Mirjana Matijević Sokol i Stjepan Ćosić te komunikolog Danijel Labaš.

Poznati bivši studenti

• Mila Horvat, novinarka i televizijska voditeljica
• Bruna Esih, političarka
• Velimir Bujanec, novinar i televizijski voditelj
• Ivica Kostelić, alpski skijaš.
• Dragan Markovina, povjesničar i političar.

Vanjska poveznica

• Hrvatski studiji - Službena stranica