Donji Miholjac: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
| pozivni broj = (0)31 |
| pozivni broj = (0)31 |
||
| autooznaka = NA |
| autooznaka = NA |
||
| površina = 134,6 |
|||
| poštanski broj = 31540 |
| poštanski broj = 31540 |
||
| gradonačelnik = Goran Aladić |
| gradonačelnik = Goran Aladić |
||
Inačica od 4. siječnja 2020. u 22:56
| Donji Miholjac | |
|---|---|
.gif) grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Osječko-baranjska |
| Gradonačelnik | Goran Aladić |
| Površina[1] | 134,6 km2 |
| Površina središta | 59,7 km2 |
| Visina | 99-102 mnm |
| Koordinate | 45°45′40″N 18°09′54″E / 45.761°N 18.165°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 8 031 |
| – gustoća | 60 st./km2 |
| Urbano | 5 330 |
| – gustoća | 135 st./km2 |
| Svetac zaštitnik | Sv. Mihael Arkanđel |
| Poštanski broj | 31540 |
| Pozivni broj | (0)31 |
| Autooznaka | NA |
| Stranica | www.donjimiholjac.hr |
  Donji Miholjac Donji Miholjac na zemljovidu Hrvatske | |
Donji Miholjac (mađarski: Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Prigradska naselja
Do popisa stanovništva iz 1991. godine, postojala je velika općina Donji Miholjac, koja se prostirala na površini od 471 km², a po istom popisu na tom području živjelo je 20.365 stanovnika, raspoređenih u naselja. U sastav grada ulazi 7 naselja (stanje 2006.), to su: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Podgajci Podravski, Radikovci, Rakitovica i Sveti Đurađ.
Zemljopisni položaj
Koordinate: 45.761° s.z.š. - 18.165° i.z.d.
Donji Miholjac je smješten u samom srcu ravnice, u sjevernom dijelu istočne Slavonije, uz samu sjevernu granicu Hrvatske. Na zapadu graniči s područjem općine Viljevo, južno s područjem općine Magadenovac, a istočno s područjem općine Marijanci. Na sjeveru grad Donji Miholjac zauzima područje do same granice sa Republikom Mađarskom koju kao prirodna zapreka predstavlja rijeka Drava tri kilometra udaljena od Donjeg Miholjca. Na rijeci Dravi sjeverno od Donjeg Miholjca nalazi se most koji povezuje Hrvatsku i Mađarsku na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Donji Miholjac.
Stanovništvo
Donji Miholjac se nalazi u Osjecko-baranjskoj zupaniji.U 2011 ukupno 9.491 stan.
| Broj stanovnika po popisima grada Donji Miholjac | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
| 2.545 | 2.868 | 2.704 | 3.144 | 3.591 | 4.001 | 4.035 | 4.047 | 4.405 | 4.698 | 5.015 | 5.169 | 6.044 | 6.935 | 6.680 | 6.240 |
| Broj stanovnika po popisima grada sa svim naseljima | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
| 6.136 | 6.499 | 6.101 | 7.060 | 7.821 | 8.843 | 8.769 | 8.973 | 9.660 | 10.077 | 10.225 | 9.700 | 10.003 | 10.650 | 10.265 | 9.491 |
Povijest
Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostaci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostaci iz neolita).
Naseljavanje područja Donjeg Miholjca pratimo od naseljavanja panonskog plemena Andiezetesa na ovo područje. Nakon njih u ove prostore dolaze Rimljani. Na Ptolomejevoj karti s početka 2.pol. 2.st. nalazi se Mariniana (današnji Donji Miholjac). U prvo vrijeme to naselje bilo je vojna postaja a s vremenom se oko njega razvija naselje.
Srednji vijek
Propašću Zapadnog Rimskog Carstva a posebno velikom seobom naroda krajem 6. i početkom 7. st. mijenja se struktura i raspored stanovništva ovog kraja. Tada se na ovom području prvi put spominju Hrvati. Do 8.st. ovo područje bilo je pod vlašću Avara a krajem 8. st. započinje vladavina Franaka.
Franačka vlast započela je s pokrštavanjem do tada poganskog slavensko- hrvatskog stanovništva. Početkom 10. st u Panonsku nizinu dolaze Mađari, no pokušaj prodora preko rijeke Drave nije im uspio. Poraženi su od hrvatskog kralja Tomislava, i tada su ujedinjene Posavska i Dalmatinska Hrvatska. Utjecaj hrvatskih vladara u Slavoniji bio je vrlo slab, što zbog perifernog položaja, što zbog stalne borbe za dalmatinske gradove protiv Bizanta i Mlečana.
Uskoro Slavonija dolazi pod vlast Mađara (dinastija Arpadovića, mađarski kralj Ladislav). Godine 1102. Hrvatska i Mađarska spojene su u personalnu uniju i mađarski kralj Koloman okrunjen je hrvatskom krunom. Da bi se Slavonija i u vjerskom smislu udaljila od Dalmatinske Hrvatske, Mađari su osnivali župe i biskupije uglavnom na području Mađarske, koje su pokrivale i najveći dio Slavonije. Godine 1009. godine osnovana je biskupija u Pečuhu koja je pokrivala i područje današnjeg Donjeg Miholjca. Godine 1042. ustoličen je biskup Mavro, koji je tu dužnost obavljao sve do 1070. Iz tog razdoblja postoji i prvi zapis o Donjem Miholjcu, vezan uz izgradnju prve crkve na ovom području. To je dokument iznesen na Saboru u Albaregiji 1057. godine i u njemu se spominje darivanje zemljišta za izgradnju crkve u čast sv. Mihaela. Od tada se i mjesto oko crkve počelo nazivati Sv. Mihael.
5. lipnja 2007. proslava 950. godišnjice grada Donji Miholjac.
20. stoljeće
Donji Miholjac 10. travnja 1941. postaje dijelom Nezavisne Države Hrvatske. Dana 14. travnja 1945. grad zauzimaju jedinice 2. vojvođanske divizije iz smjera istoka. Tijekom razdoblja u socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1991.), Donji Miholjac doživljava ubrzani ekonomski, industrijski i urbani razvoj. Grade se postrojenja tvornice obuće Borovo i tvornice Analit. Tijekom 1980-ih izgrađen je velik dio zapadnog dijela grada koji nosi ime Blok.
U Domovinskom ratu je iz Donjeg Miholjca potekla 107. brigada "Vukovi".
Administracija i politika
Ekonomija
Industrijska zona "Janjevci" je jedna od površinom najvećih zona u Republici Hrvatskoj, smještena na jugoistočnom djelu grada uz prometnicu D.Miholjac - Osijek.
Ukupna površina zone – 126 ha
Vlasnik: Grad Donji Miholjac
Znamenitosti
U središtu mjesta nalazi se kompleks od dvaju dvoraca obitelji Mailáth.
Stariji, prizemni dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađena je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasnobaroknom stilu a bila je i prva koja je u mjestu pokrivena crijepom. Ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje.
Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailáth gradi ga u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojim istacima, tornjevima, mansardnim prozorima, ali isto tako prostranim terasama i balkonima. Zgrada ima 50 prostorija korisne površine cca 3500 kvadratnih metara. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak, tu su se nalazile zimska i ljetna blagavaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka, te sobe dvorske kancelarije. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Dvorac je imao vlastiti izvor električne energije, vodovod te centralno grijanje uz kombinaciju kaljevih peći i otvorenih kamina.
Godine 1930. grof prodaje dvorac i imanja obitelji Schlesinger, koji mu ostaju vlasnici do 1941. kada su napustili tadašnju kraljevinu Jugoslaviju pred fašističkom okupacijom. Danas je dvorac sjedište donjomiholjačke gradske uprave.
U mjestu se i Župna crkva sv. Mihaela.
Obrazovanje
Kultura i šport
- KUD "Matija Gubec"
- "LIKROB" - Udruga za likovno i kreativno oblikovanje [5]
- KK Donji Miholjac
- DVD Donji Miholjac
- Dvorac Mailath
- NK Jedinstvo Donji Miholjac
- Kinološka udruga "Donji Miholjac - 1981"
- Kuglački klub
- Hrvački klub "Fami"
- Šahovsko društvo
- Rukometni klub "Mladost"
- Športsko-ribolovno društvo "Udica"
- Lovačko društvo "Vidra"
- Teniski klub
- Stolnoteniski klub Donji Miholjac
- Streljački klub
- Brazilski Jiu-jitsu klub Donji Miholjac]
- Klub mladih Donji Miholjac
- Društvo naša djeca Donji Miholjac
- Kulturna udruga Martina [6]
- Ekološka udruga za očuvanje prirode i okoliša "Obnovljivi izvor"
- Radio klub] Nikola Tesla Donji Miholjac - 9A1CCJ - 9A8M (www.9a1ccj.hr)
- Motoklub Kamikaze Donji Miholjac [7]
- Književna udruga "Mihael"
- Fotoklub Donji Miholjac
- Astronomsko Društvo Andromeda Donji Miholjac [8]
- Biciklistički klub "Maraton - Team"
- Nogoteniski klub "Donji Miholjac"
- SU "Knez Domagoj" Donji Miholjac
- Gradska limena glazba Donji Miholjac
Poznate osobe
- August Harambašić, hrv. književnik
- Adolf pl. Mošinsky, hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba od 1892. do 1904.
- Vjekoslav Hengl, hrv. političar i pravnik, gradonačelnik Osijeka od 1920.-1934. s prekidom 1927.
- Georg (Đuro), grof, Mailáth von Székhely, vlastelin donjimiholjačkog imanja
- Ladislav, grof, Mailáth von Székhely, sagradio novi miholjački dvorac (1903-06.)
- Gojko Stojčević, pokojni patrijarh srpski Pavle (rođen u Kućancima)
- Vinko Bek, hrv. tiflopedagog i humanist (rođen u Podravskim Podgajcima)
- Ivan Francuz, slikar šokačke naive
- Domagoj Vida, hrv. nogometaš
- Rudika Vida, hrv. nogometaš, golgeter
- Silvio Rodić, hrv. nogometni vratar
- Mario Galinović, hrv. nogometni vratar (iz Črnkovaca)
- Matej Jelić, hrv. nogometaš (iz Črnkovaca)
- Hrvoje Kovačević, hrv. košarkaš
- Stanko Bick, predsjednik Hrvatskog teniskog saveza
- Tihomir Pejin, hrv. nogometni sudac
- Zvonimir Torjanac, hrv. glumac
- Mira Nikolić, najtrofejnija hrv. automobilistica
- Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan, najvećeg hrvatskog proizvođača čipi-čipsa (rođen u Radikovcima)
- Denis Matijević, poduzetnik (Agrofructus, Smater)
- Josip Šelej, osnivač tvrtke Limex (iz Viljeva)
- Matija Kopić, osnivač start-up tvrtki Farmeron i Gideon Brothers (iz Viljeva)
- Zoran Maljković, glavni urednik Mozaika knjiga
- Josip Pandurić, politolog, urednik i vlasnik izdavačke kuće Disput
- Slavko Petrović, pjevač zabavne glazbe, karijeru ostvario u Beogradu 1970-ih (rođen u Radikovcima)
- Marinela Ella Jantoš, pjevačica dance glazbe
- Vlatka Kopić Tena, pjevačica tamburaške glazbe
- Malkica Dugeč, hrv. književnica i kulturna djelatnica u domovini i emigraciji
- Marija Znika, filologinja i leksikoliginja (rođena u Podravskim Podgajcima)
- Božo Dugeč, hrv. kulturni djelatnik u domovini i emigraciji
- Čedomir Tintor, hrvački trener (rođen u Donjem Žirovcu na Baniji)
- Rudolf Scitovski, profesor matematike na Sveučilištu u Osijeku
- Adolf Danhelovsky, hrv. šumarski stručnjak
- Stjepan Lahovsky, hrv. slikar, nadrealist
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ www.os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr OŠ August Harambašić
- ↑ www.ss-donji-miholjac.skole.hr SŠ Donji Miholjac
- ↑ www.likrob.hr Likrob
- ↑ http://www.donjimiholjac.com/portal/tema.asp?subkatID=39 Kulturna udruga Martina
- ↑ www.mk-kamikaze.com MK Kamikaze
- ↑ www.adadm.hr Astronomsko Društvo Andromeda Donji Miholjac
Vanjske poveznice
- Službene stranice Grada Donjeg Miholjca
- Turistička zajednica Donji Miholjac
- Komunalno gospodarstvo Park Donji Miholjac
- Radio klub Nikola Tesla Donji Miholjac - trenutačno nedostupni
- Astronomsko društvo Andromeda Donji Miholjac - trenutačno nedostupni
- Virtualni grad Donji Miholjac
| |||||||
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |