Mir u Tilzitu: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunjen / proširen sadržaj, dodana literatura i mnoge poveznice. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tilzitski mir''' predstavlja dva sporazuma koje je potpisao [[Napoleon]] u [[Tilzit]]u u srpnju [[1807.]] poslije pobjede kod Fridlanda. Prvi sporazum su potpisali Napoleon i ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] [[7. srpnja]] 1807. Drugi sporazum je Napoleon potpisao |
'''Tilzitski mir''' predstavlja dva sporazuma koje je potpisao [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I.]] u gradu [[Tilzit]]u u srpnju [[1807.]] poslije pobjede kod Fridlanda. Prvi sporazum su potpisali Napoleon i ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] [[7. srpnja]] 1807. kada su se susreli na splavu nasred rijeke [[Njemen]]. Drugi sporazum je Napoleon I. potpisao s [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] [[9. srpnja]]. Sporazumi su bili nauštrb pruskog kralja [[Fridrik Vilim III.|Fridrika Vilima III.]], koji je prihvatio primirje 25. lipnja nakon ulaska Napoleonove vojske ([[Grande Armée]]) u Berlin i njegovog zbjega u najistočnije krajeve svojeg kraljevstva. U Tilsitu je pruski kralj predao skoro polovicu predratnog teritorija svog kraljevstva. |
||
Iz tog teritorija je Napoleon I. stvorio francuske sestrinske republike, koje su bile formalizirane i priznate u Tilsitu: [[:sh:Kraljevina_Vestfalija|Kraljevina Vestfalija]], [[Veliko vojvodstvo varšavsko]] i [[Slobodni Grad Danzig (napoleonski)|Slobodni grad Danzig]]; ostale predane teritorije su dodijeljene već postojećim francuskim marionetskim državama i [[Rusko Carstvo|Ruskoj carevini]]. |
|||
Napoleon nije samo učvrstio svoju kontrolu nad središnjom Europom, nego je i pridobio Rusiju te okrnjenu Prusku za nove saveznice protiv njegova preostala dva neprijatelja: Britansko carstvo i Kraljevinu Švedsku, započevši [[Anglo-ruski pomorski rat]] te [[Finski rat]]. Mir u Tilsitu je također omogućio da se francuske snage preusmjere za daljnje sukobe u [[Španjolski rat za neovisnost|Španjolskom ratu za neovisnost]]. Središnja Europa je postala ponovno bojnim poljem 1809. godine kada su Austrijsko Carstvo i Velika Britanija započele [[:sh:Rat_Pete_koalicije|Rat Pete koalicije]]. Porazom napoleonskih snaga 1815. godine [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] vraćene su mnogi pruski teritoriji. |
|||
== Literatura == |
|||
* http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49333 |
|||
* https://www.prva.hr/wp-content/uploads/2019/01/LEKCIJA-11-NAPOLEON-BONAPARTE.pdf |
|||
{{mrva-pov}} |
{{mrva-pov}} |
||
Inačica od 5. siječnja 2020. u 00:45
Tilzitski mir predstavlja dva sporazuma koje je potpisao Napoleon I. u gradu Tilzitu u srpnju 1807. poslije pobjede kod Fridlanda. Prvi sporazum su potpisali Napoleon i ruski car Aleksandar I. 7. srpnja 1807. kada su se susreli na splavu nasred rijeke Njemen. Drugi sporazum je Napoleon I. potpisao s Kraljevinom Pruskom 9. srpnja. Sporazumi su bili nauštrb pruskog kralja Fridrika Vilima III., koji je prihvatio primirje 25. lipnja nakon ulaska Napoleonove vojske (Grande Armée) u Berlin i njegovog zbjega u najistočnije krajeve svojeg kraljevstva. U Tilsitu je pruski kralj predao skoro polovicu predratnog teritorija svog kraljevstva.
Iz tog teritorija je Napoleon I. stvorio francuske sestrinske republike, koje su bile formalizirane i priznate u Tilsitu: Kraljevina Vestfalija, Veliko vojvodstvo varšavsko i Slobodni grad Danzig; ostale predane teritorije su dodijeljene već postojećim francuskim marionetskim državama i Ruskoj carevini.
Napoleon nije samo učvrstio svoju kontrolu nad središnjom Europom, nego je i pridobio Rusiju te okrnjenu Prusku za nove saveznice protiv njegova preostala dva neprijatelja: Britansko carstvo i Kraljevinu Švedsku, započevši Anglo-ruski pomorski rat te Finski rat. Mir u Tilsitu je također omogućio da se francuske snage preusmjere za daljnje sukobe u Španjolskom ratu za neovisnost. Središnja Europa je postala ponovno bojnim poljem 1809. godine kada su Austrijsko Carstvo i Velika Britanija započele Rat Pete koalicije. Porazom napoleonskih snaga 1815. godine Bečkim kongresom vraćene su mnogi pruski teritoriji.
Literatura
- http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49333
- https://www.prva.hr/wp-content/uploads/2019/01/LEKCIJA-11-NAPOLEON-BONAPARTE.pdf
