Hrvatsko iseljeništvo: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 15: Redak 15:
Prema podatcima [[Svjetska Banka|Svjetske Banke]] godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde [[Američki dolar|Američkih dolara]].<ref>[http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/Croatia.pdf ''Worldbank''].</ref> i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom [[BDP]]-u.<ref>[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/i-u-krizi-gastarbajteri-kuci-poslali-vise-od-milijardu-eura-153415 ''poslovni.hr''].</ref>
Prema podatcima [[Svjetska Banka|Svjetske Banke]] godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde [[Američki dolar|Američkih dolara]].<ref>[http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/Croatia.pdf ''Worldbank''].</ref> i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom [[BDP]]-u.<ref>[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/i-u-krizi-gastarbajteri-kuci-poslali-vise-od-milijardu-eura-153415 ''poslovni.hr''].</ref>


Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.<ref>[http://www.cwc-hsk.de/hr/projekti/hsknj-istrazuje-doprinos-iseljenistva-iseljenicke-doznake-u-hrvatskoj-dosegle-100-milijardi ''Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj''].</ref>
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.<ref>[http://www.cwc-hsk.de/hr/projekti/hsknj-istrazuje-doprinos-iseljenistva-iseljenicke-doznake-u-hrvatskoj-dosegle-100-milijardi ''Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj''].</ref> Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde.<ref> Đurđica Ivanišević Lieb, [https://www.glas-koncila.hr/eurostat-o-novcanim-doznakama-u-hrvatsku-hrvatski-iseljenici-jos-racunaju-na-povratak/ EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak], ''[[Glas Koncila]]'': 47 (2370): 14. </ref>


Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|Velikosrpske agresije]] hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/156383/Default.aspx ''Slobodna Dalmacija''].</ref>
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|Velikosrpske agresije]] hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/156383/Default.aspx ''Slobodna Dalmacija''].</ref>

Inačica od 5. siječnja 2020. u 15:58

Hrvatska zastava s prvim bijelim poljem na grbu često je korištena među Hrvatima u emigraciji nakon 1945. godine. Iako su danas u velikoj mjeri zastupljeni grb i zastava Republike Hrvatske, uz njih se i dalje povremeno koriste grb i zastave bez krune grba RH, i to obje inačice ­s početnim crvenim i s početnim bijelim poljem.[1]

Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske[2]

Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.

U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.

Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburškoj luci.

Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj

Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[3] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[4]

Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[5] Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde.[6]

Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikosrpske agresije hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[7]

Šport u hrvatskoj dijaspori

U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec...

Statistika

Europa

Jugoistočna Europa
Zapadna Europa
Skandinavske zemlje

Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad

Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

  • Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.

██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)

██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom

██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima

██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. [1]
  2. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
  3. Worldbank.
  4. poslovni.hr.
  5. Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj.
  6. Đurđica Ivanišević Lieb, EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak, Glas Koncila: 47 (2370): 14.
  7. Slobodna Dalmacija.
  8. 2002 Census in Serbia (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6 Ožujak 2009. Pristupljeno 10 Listopad 2013 journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |archivedate= (pomoć)
  9. Slovenian census 2002
  10. Montenegrian census page 14 Population by national or ethnic affiliation - Review for Republic of Montenegro and municipalities
  11. Census in Romania. Inačica izvorne stranice arhivirana 13 Svibanj 2007. Pristupljeno 10 Listopad 2013 journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |archivedate= (pomoć)
  12. www.Hrvatskiimigracije.es.tl - Diaspora Croata. hrvatskimigracije.es.tl
  13. Census 2001 "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "131,307 Croatians + 19,412 Burgenland Croats = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group."
  14. 2006 Figures page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 11 Siječanj 2012 (Wayback Machine) page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number
  15. La Croatie. Population et religionsArhivirana inačica izvorne stranice od 2 Siječanj 2011 (Wayback Machine) Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
  16. Hungary census. Inačica izvorne stranice arhivirana 17 Siječanj 2010. Pristupljeno 10 Listopad 2013 journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |archivedate= (pomoć)
  17. Foreigners in Italy
  18. Country-of-birth database. Organisation for Economic Co-operation and Development. Pristupljeno 20. rujna 2008.
  19. By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
  20. Denmark – People Groups
  21. Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010
  22. [3]
  23. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3 Ožujak 2016. Pristupljeno 23 Siječanj 2009 journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |archivedate= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice