Predikat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
uklanjanje izmjene 5409503 suradnika 93.143.75.116 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Predikat''' je temeljni dio [[rečenica|rečenice]], naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema [[subjekt]]a): ''Kiši. Sniježi.'' Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa. |
'''Predikat''' je temeljni dio [[rečenica|rečenice]], naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema [[subjekt]]a): ''Kiši. Sniježi.'' Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa. |
||
Ako predikat izražava radnju, stanje ili |
Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te ga čini neki [[glagol|glagolski oblik]], zovemo ga '''glagolskim predikatom''', koji ima jedan ili više glagola. |
||
Radio ''svira''. |
Radio ''svira''. |
||
Kiša ''pada''. |
Kiša ''pada''. |
||
Predikat složen od pomoćnog glagola ''biti'' i |
Predikat složen od pomoćnog glagola ''biti'' i [[imenica|imenice]], [[zamjenica|zamjenice]], [[pridjev]]a ili [[broj]]a zovemo '''imenskim predikatom'''. |
||
pridjev: Lopta ''je okrugla.'' Ti ''si hrabar.'' |
|||
imenica: Teta iz knjižnice ''je žena'', ti ''si muškarac.'' |
|||
zamjenica: ''Je'' li lopta ''tvoja?'' |
|||
broj: Ti ''si drugi'', ja ''sam prvi''. |
|||
Predikat se može dopuniti predikatnim dodatcima, koji odgovaraju na pitanja Dokad?, Gdje?, Koji?, Kako?. |
|||
U matematičkoj logici, '''otvorena rečenica''' ili '''predikat''' je [[izjavna rečenica]] koja sadrži parametre i koja postaje [[sud (logika)|sud]] kada [[parametar|parametri]] poprime određenu vrijednost.<ref> [https://lavica.fesb.unist.hr/mat1/predavanja/node4 FESB] Osnove matematičke logike (pristupljeno 22. srpnja 2019.)</ref> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 10. siječnja 2020. u 05:32
Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši. Sniježi. Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa.
Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te ga čini neki glagolski oblik, zovemo ga glagolskim predikatom, koji ima jedan ili više glagola.
Radio svira. Kiša pada.
Predikat složen od pomoćnog glagola biti i imenice, zamjenice, pridjeva ili broja zovemo imenskim predikatom.
pridjev: Lopta je okrugla. Ti si hrabar. imenica: Teta iz knjižnice je žena, ti si muškarac. zamjenica: Je li lopta tvoja? broj: Ti si drugi, ja sam prvi.
Predikat se može dopuniti predikatnim dodatcima, koji odgovaraju na pitanja Dokad?, Gdje?, Koji?, Kako?.
U matematičkoj logici, otvorena rečenica ili predikat je izjavna rečenica koja sadrži parametre i koja postaje sud kada parametri poprime određenu vrijednost.[1]
Izvori
ok
| |||||