Kreda (tvar): razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 82.132.0.58 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 88.207.65.47 Oznaka: brzo uklanjanje |
to je poljski naziv koji se ne koristi u hrvatskome |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica. |
U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica. |
||
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok [[ |
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok [[Rügen]] (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.). |
||
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) [[boja|boji]]. Vadi se u rudnicima krede. |
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) [[boja|boji]]. Vadi se u rudnicima krede. |
Inačica od 27. siječnja 2020. u 21:26
Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).
Svojstva
U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rügen (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.
Upotreba
Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..
U slikarstvu
Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). Za gimnastiku.
Vidi još
|
Izvor
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 242.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3