Kreda (tvar): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 82.132.0.58 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 88.207.65.47
Oznaka: brzo uklanjanje
to je poljski naziv koji se ne koristi u hrvatskome
Redak 6: Redak 6:
U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.
U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.


Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok [[Rujana]] (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok [[Rügen]] (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).


Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) [[boja|boji]]. Vadi se u rudnicima krede.
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) [[boja|boji]]. Vadi se u rudnicima krede.

Inačica od 27. siječnja 2020. u 21:26

Pisanje kredom po ploči

Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).

Svojstva

U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.

Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rügen (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).

Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.

Upotreba

Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..

U slikarstvu

Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.

Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). Za gimnastiku.

Vidi još

Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Izvor