Atomska jedinica mase: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 89.201.185.145 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre Oznaka: brzo uklanjanje |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
[[datoteka:Carbon-atom.jpg|mini|350px|desno|1/12 mase atoma [[ugljik]]a <sup>12</sup>C je danas atomska jedinica mase.]] |
[[datoteka:Carbon-atom.jpg|mini|350px|desno|1/12 mase atoma [[ugljik]]a <sup>12</sup>C je danas atomska jedinica mase.]] |
||
'''Atomska jedinica mase''' (oznaka ''u'') je iznimno dopuštena [[mjerna jedinica]] [[masa|mase]] za primjenu u [[fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]], određena kao 1/12 mase [[ |
'''Atomska jedinica mase''' (oznaka ''u'') je iznimno dopuštena [[mjerna jedinica]] [[masa|mase]] za primjenu u [[fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]], određena kao 1/12 mase [[nuklid]]a (atoma [[izotop]]a) [[ugljik]]a <sup>12</sup>C, približne vrijednosti u = 1,6605·10<sup>−27</sup> [[kg]]. Naziva se i [[Unificirana atomska jedinica mase|unificiranom atomskom jedinicom mase]] ili '''ujednačenom atomskom masenom jedinicom''', '''daltonom''' (oznaka ''Da'') te '''atomskom masenom konstantom''' (oznaka ''m<sub>u</sub>'').<ref>'''atomska jedinica mase''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4482] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> |
||
:<math>u = \frac{1}{12}m_a(^{12}C) = 1,6605\cdot10^{-27} kg = 1,6605\cdot10^{-24} g</math> |
:<math>u = \frac{1}{12}m_a(^{12}C) = 1,6605\cdot10^{-27} kg = 1,6605\cdot10^{-24} g</math> |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
=== Relativna atomska masa, ''A''<sub>r</sub> === |
=== Relativna atomska masa, ''A''<sub>r</sub> === |
||
Relativna atomska masa atoma (X) je: |
Relativna atomska masa atoma (X) je: |
||
:<math>\quad A_r(X) = \frac {m_a(X)}{u} \quad</math> |
:<math>\quad A_r(X) = \frac {m_a(X)}{u} \quad</math> |
||
[[Relativna atomska masa]] je broj koji kaže koliko puta je masa nekog atoma veća od atomske jedinice mase, odnosno omjer mase atoma i atomske jedinice mase. |
[[Relativna atomska masa]] je broj koji kaže koliko puta je masa nekog atoma veća od atomske jedinice mase, odnosno omjer mase atoma i atomske jedinice mase. |
||
Vrijednosti relativnih atomskih masa se nalaze u [[Periodni sustav elemenata|Periodnom sustavu elemenata]]. |
Vrijednosti relativnih atomskih masa se nalaze u [[Periodni sustav elemenata|Periodnom sustavu elemenata]]. |
||
:<math>\qquad A_r(H) = 1,00794 , \quad A_r(O) = 15,9994</math> |
:<math>\qquad A_r(H) = 1,00794 , \quad A_r(O) = 15,9994</math> |
||
=== Relativna molekulska masa, ''M''<sub>r</sub> === |
=== Relativna molekulska masa, ''M''<sub>r</sub> === |
||
Relativna molekulska masa molekule (XY) je: <math>\quad M_r(XY) = \frac {m_f(XY)}{u} \quad</math> |
Relativna molekulska masa molekule (XY) je: <math>\quad M_r(XY) = \frac {m_f(XY)}{u} \quad</math> |
||
[[Relativna molekulska masa]] je broj koji kaže koliko puta je masa neke molekule veća od atomske jedinice mase,<ref>Habuš, Tomašić, Liber: ''Opća kemija 1: Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije'', 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN |
[[Relativna molekulska masa]] je broj koji kaže koliko puta je masa neke molekule veća od atomske jedinice mase,<ref>Habuš, Tomašić, Liber: ''Opća kemija 1: Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije'', 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-12-1434-6}}, str. 44 i 135.</ref> odnosno omjer mase molekule i atomske jedinice mase. |
||
Vrijednosti relativnih molekulskih masa računaju se zbrajanjem vrijednosti relativnih atomskih masa svih atoma u molekuli: <math>\quad M_r(XY) = A_r(X) + A_r(Y)</math> |
Vrijednosti relativnih molekulskih masa računaju se zbrajanjem vrijednosti relativnih atomskih masa svih atoma u molekuli: <math>\quad M_r(XY) = A_r(X) + A_r(Y)</math> |
||
Redak 41: | Redak 41: | ||
[[John Dalton]] je uveo pojam [[relativna atomska masa]] (1803.) jer kemičari tada nisu imali pravu predodžbu o veličini ili masi atoma. Mogli su međutim uspoređivati mase atoma međusobno kroz omjere masa reaktanata u kemijskim reakcijama. Dalton je kao atomsku jedinicu mase uveo masu atoma [[vodik]]a i to je vrijedilo narednih stotinjak godina. Točnijim mjerenjima 1905. je utvrđeno da se odnos atomskih masa vodika i kisika (koji se računao kao 1:16) razlikuje za 1%. Većina relativnih atomskih masa se računala prema [[kisik]]u, zato je kisik uzet kao standard s vrijednošću 16,000 00 a ispravljena je relativna atomska masa vodika na 1,0078. Nakon 1938. zbog otkrića izotopa postavljene su dvije skale relativnih atomskih masa: |
[[John Dalton]] je uveo pojam [[relativna atomska masa]] (1803.) jer kemičari tada nisu imali pravu predodžbu o veličini ili masi atoma. Mogli su međutim uspoređivati mase atoma međusobno kroz omjere masa reaktanata u kemijskim reakcijama. Dalton je kao atomsku jedinicu mase uveo masu atoma [[vodik]]a i to je vrijedilo narednih stotinjak godina. Točnijim mjerenjima 1905. je utvrđeno da se odnos atomskih masa vodika i kisika (koji se računao kao 1:16) razlikuje za 1%. Većina relativnih atomskih masa se računala prema [[kisik]]u, zato je kisik uzet kao standard s vrijednošću 16,000 00 a ispravljena je relativna atomska masa vodika na 1,0078. Nakon 1938. zbog otkrića izotopa postavljene su dvije skale relativnih atomskih masa: |
||
:a) Fizikalna skala relativnih atomskih masa uzimala je kao standard izotop <sup>16</sup>O |
:a) Fizikalna skala relativnih atomskih masa uzimala je kao standard izotop <sup>16</sup>O |
||
:b) Kemijska skala relativnih atomskih masa uzimala je kao standard prirodnu izotopnu smjesu kisika zato je jedinica na ovoj skali bila nešto veća (<sup>16</sup>O + <sup>17</sup>O + <sup>18</sup>O) a relativne atomske mase na kemijskoj skali su bile nešto manje.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN |
:b) Kemijska skala relativnih atomskih masa uzimala je kao standard prirodnu izotopnu smjesu kisika zato je jedinica na ovoj skali bila nešto veća (<sup>16</sup>O + <sup>17</sup>O + <sup>18</sup>O) a relativne atomske mase na kemijskoj skali su bile nešto manje.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.33-36</ref> |
||
Kasnije istraživanja su pokazala da smjesa tri izotopa kisika u prirodi nije uvijek istog sastava. Zato su fizičari predložili 1960. nov standard <sup>12</sup>C a kemičari su to usvojili 1961. Tako je nastala '''unificirana skala relativnih atomskih masa'''. Danas se relativna atomska masa definira kao: |
Kasnije istraživanja su pokazala da smjesa tri izotopa kisika u prirodi nije uvijek istog sastava. Zato su fizičari predložili 1960. nov standard <sup>12</sup>C a kemičari su to usvojili 1961. Tako je nastala '''unificirana skala relativnih atomskih masa'''. Danas se relativna atomska masa definira kao: |
||
:<math>A_r(X) = \frac {\bar m_a(X)}{m_a(^{12}C)/12} \quad</math> |
:<math>A_r(X) = \frac {\bar m_a(X)}{m_a(^{12}C)/12} \quad</math> |
||
Redak 47: | Redak 47: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
[[Kategorija:Opća kemija]] |
[[Kategorija:Opća kemija]] |
Inačica od 1. veljače 2020. u 15:30
Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u = 1,6605·10−27 kg. Naziva se i unificiranom atomskom jedinicom mase ili ujednačenom atomskom masenom jedinicom, daltonom (oznaka Da) te atomskom masenom konstantom (oznaka mu).[1]
Uporaba
Primjenom podataka iz Periodnog sustava elemenata o relativnim atomskim masama možemo izračunati stvarne mase atoma ili molekule.
Izračunavanje mase nekog atoma (umnožak atomske jedinice mase i relativne mase atoma X):
Izračunavanje mase neke molekule (umnožak atomske jedinice mase i relativne mase molekule XY):
Relativna atomska masa, Ar
Relativna atomska masa atoma (X) je:
Relativna atomska masa je broj koji kaže koliko puta je masa nekog atoma veća od atomske jedinice mase, odnosno omjer mase atoma i atomske jedinice mase.
Vrijednosti relativnih atomskih masa se nalaze u Periodnom sustavu elemenata.
Relativna molekulska masa, Mr
Relativna molekulska masa molekule (XY) je:
Relativna molekulska masa je broj koji kaže koliko puta je masa neke molekule veća od atomske jedinice mase,[2] odnosno omjer mase molekule i atomske jedinice mase.
Vrijednosti relativnih molekulskih masa računaju se zbrajanjem vrijednosti relativnih atomskih masa svih atoma u molekuli:
Povijest
John Dalton je uveo pojam relativna atomska masa (1803.) jer kemičari tada nisu imali pravu predodžbu o veličini ili masi atoma. Mogli su međutim uspoređivati mase atoma međusobno kroz omjere masa reaktanata u kemijskim reakcijama. Dalton je kao atomsku jedinicu mase uveo masu atoma vodika i to je vrijedilo narednih stotinjak godina. Točnijim mjerenjima 1905. je utvrđeno da se odnos atomskih masa vodika i kisika (koji se računao kao 1:16) razlikuje za 1%. Većina relativnih atomskih masa se računala prema kisiku, zato je kisik uzet kao standard s vrijednošću 16,000 00 a ispravljena je relativna atomska masa vodika na 1,0078. Nakon 1938. zbog otkrića izotopa postavljene su dvije skale relativnih atomskih masa:
- a) Fizikalna skala relativnih atomskih masa uzimala je kao standard izotop 16O
- b) Kemijska skala relativnih atomskih masa uzimala je kao standard prirodnu izotopnu smjesu kisika zato je jedinica na ovoj skali bila nešto veća (16O + 17O + 18O) a relativne atomske mase na kemijskoj skali su bile nešto manje.[3]
Kasnije istraživanja su pokazala da smjesa tri izotopa kisika u prirodi nije uvijek istog sastava. Zato su fizičari predložili 1960. nov standard 12C a kemičari su to usvojili 1961. Tako je nastala unificirana skala relativnih atomskih masa. Danas se relativna atomska masa definira kao:
Izvori
- ↑ atomska jedinica mase, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
- ↑ Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1: Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 44 i 135.
- ↑ Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.33-36