Besmrtnost: razlika između inačica
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Ankh-Symbol.svg|mini|150px|[[Ankh]], [[drevni Egipat|staroegipatski]] simbol besmrtnosti]] |
[[Datoteka:Ankh-Symbol.svg|mini|150px|[[Ankh]], [[drevni Egipat|staroegipatski]] simbol besmrtnosti]] |
||
'''Besmrtnost''' (lat. ''immortalitas'') je stanje oslobođenosti od [[smrt]]i ili uništenja, odnosno stanje viječnog života. Pojam besmrtnosti obično označava učenje po kojem [[duša]] nadživljuje tjelesnu [[smrt]]. Ponekad se odnosi i na [[vječnost]] [[biće|bića]]. |
'''Besmrtnost''' (lat. ''immortalitas'') je stanje oslobođenosti od [[smrt]]i ili uništenja, odnosno stanje viječnog života. Pojam besmrtnosti obično označava učenje po kojem [[duša]] nadživljuje tjelesnu [[smrt]]. Ponekad se odnosi i na [[vječnost]] [[biće|bića]]. |
||
Besmrtnosti može uključiti preživljavanje duše koja je privremeno smještena u tijelu ili može uključivati [[uskrsnuće]] tijela, kao u [[Abrahamske religije|Abrahamskim religijama]]. |
Besmrtnosti može uključiti preživljavanje duše koja je privremeno smještena u tijelu ili može uključivati [[uskrsnuće]] tijela, kao u [[Abrahamske religije|Abrahamskim religijama]]. |
||
Prema [[Platon]]ovoj filozofiji moguće je da [[duša]] nadživi propast tijela. Za [[Aristotel]]a, duša je obik tijela, i ne može postojati odvojena od njega. |
Prema [[Platon]]ovoj filozofiji moguće je da [[duša]] nadživi propast tijela. Za [[Aristotel]]a, duša je obik tijela, i ne može postojati odvojena od njega. |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
* ''Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007.'' ISBN |
* ''Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-6709-48-9}} |
||
[[Kategorija:Teologija]] |
[[Kategorija:Teologija]] |
||
Inačica od 1. veljače 2020. u 15:54
Besmrtnost (lat. immortalitas) je stanje oslobođenosti od smrti ili uništenja, odnosno stanje viječnog života. Pojam besmrtnosti obično označava učenje po kojem duša nadživljuje tjelesnu smrt. Ponekad se odnosi i na vječnost bića.
Besmrtnosti može uključiti preživljavanje duše koja je privremeno smještena u tijelu ili može uključivati uskrsnuće tijela, kao u Abrahamskim religijama.
Prema Platonovoj filozofiji moguće je da duša nadživi propast tijela. Za Aristotela, duša je obik tijela, i ne može postojati odvojena od njega.
Činjenica je da neke od crta ličnosti mogu nastaviti postojanje i nakon smrti. Nečije djelo, slava, ozloglašenost, ili geni, mogu svakako opstati u duhovima ili tijelima drugih.
Pojam besmrtnosti spominje se u starozavjetnoj Knjizi postanka u dijelu koji opisuje Henokovo uznesenje na nebo (Post 5,24).[1] Stare legende, a još više književna fikcija i filmovi obrađuju tematiku vampira, ljudskih bića koja egzistiraju nakon smrti i mogu "živjeti" gotovo vječno.
U periodu srednjeg vijeka i renesanse alkemičari su nastojali pronaći tzv. Eliksir života, mitsku supstancu povezanu s Kamenom mudraca, koja čovjeku može omogućiti nevjerojatno dug život, čak i besmrtnost. Prema legendi, francuski alkemičar Nicolas Flamel pronašao je Kamen mudraca i ostvario besmrtnost. O grofu Saint-Germainea koji je živio u 18. stoljeću, također su nastale legende o njegovoj besmrtnosti.
Povezani članci
Bilješke
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 9.
Literatura
- Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6709-48-9