Dionizov kult: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti. |
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti. |
||
Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref> |
Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)</ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)</ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name="likovni">Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, {{ISBN|9789532976977}}</ref> |
||
Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u [[Pompeji]]ma. |
Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u [[Pompeji]]ma. |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.] |
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.] |
||
[[Kategorija:Religija]] |
[[Kategorija:Religija]] |
||
[[Kategorija:Grčka mitologija]] |
[[Kategorija:Grčka mitologija]] |
Inačica od 1. veljače 2020. u 17:08
Dionizov odnosno Bakhov kult, kao i Dionizijski misteriji, bio je vjerski kult i jedan od oblika dionizija, svečanosti u čast boga Dioniza (Bakha), boga vinarstva i vinogradarstva. U Staroj Grčkoj, dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su Rimljani preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.
Prvi zapisi o kultu sežu u 14. stoljeće pr. Kr. u Staroj Grčkoj.[1] Rimljani kult preuzimaju u 5. stoljeću pr. Kr.[2], no 186. pr. Kr. postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i plesom bio je sastavni dio slavlja.[3]
Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u Pompejima.
Izvori
- ↑ Vinopedia članak Dioniz, vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
- ↑ Proleksis enciklopedija članak dionizije, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
- ↑ Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, Likovna umjetnost 2, Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977