Dionizov kult: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 2: Redak 2:
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.
'''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo|vinarstva]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.


Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name="likovni">Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977 </ref>
Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]].<ref>[http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)</ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)</ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name="likovni">Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, {{ISBN|9789532976977}}</ref>


Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u [[Pompeji]]ma.
Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u [[Pompeji]]ma.
Redak 11: Redak 11:
== Literatura ==
== Literatura ==
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.]
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.]

[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Grčka mitologija]]
[[Kategorija:Grčka mitologija]]

Inačica od 1. veljače 2020. u 17:08

Zidne slike (freske) u Vili misterija u Pompejima s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.

Dionizov odnosno Bakhov kult, kao i Dionizijski misteriji, bio je vjerski kult i jedan od oblika dionizija, svečanosti u čast boga Dioniza (Bakha), boga vinarstva i vinogradarstva. U Staroj Grčkoj, dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su Rimljani preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti.

Prvi zapisi o kultu sežu u 14. stoljeće pr. Kr. u Staroj Grčkoj.[1] Rimljani kult preuzimaju u 5. stoljeću pr. Kr.[2], no 186. pr. Kr. postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i plesom bio je sastavni dio slavlja.[3]

Obredi uvođenja (inicijacije) novih članova u kult prikazani su na zidnim slikama u Villi misterija u Pompejima.

Izvori

  1. Vinopedia članak Dioniz, vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
  2. Proleksis enciklopedija članak dionizije, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.)
  3. Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, Likovna umjetnost 2, Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977

Literatura