Hazari: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. veljače 2020. u 18:49

Hazari su turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Kraća povijest

Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv Arapa. S Arapima su ratovali od 642. do 799., uz dva glavna velika rata, Prvi arapsko-kazarski rat 642.-652. i Drugi arapsko-kazarski rat 722.-737. godine, te brojne male prepade i izolirane sukobe.^[1] Godine 965. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.

Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od opeka pokazuje bizantski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.

Vanjske poveznice

The Khazars [1]; [2]

↑ Brook, Kevin Alan (2006). The Jews of Khazaria, Second Edition. Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. ISBN 978-0-7425-4982-1., str. 126–127.

[1] Brook, Kevin Alan (2006). The Jews of Khazaria, Second Edition. Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. ISBN 978-0-7425-4982-1., str. 126–127.

[1]

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 == Kraća povijest ==
-Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om  i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću  neki prešli na [[judaizam]] (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s [[Bizant]]skim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv [[Arapi|Arapa]]. S Arapima su [[arapsko-hazarski ratovi|ratovali]] od 642. do 799., uz dva glavna velika rata, Prvi arapsko-kazarski rat 642.-652. i Drugi arapsko-kazarski rat 722.-737. godine, te brojne male prepade i izolirane sukobe.<ref> Brook, Kevin Alan (2006). The Jews of Khazaria, Second Edition. Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. ISBN 978-0-7425-4982-1., str. 126–127.</ref> Godine [[965]]. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.
+Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om  i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću  neki prešli na [[judaizam]] (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s [[Bizant]]skim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv [[Arapi|Arapa]]. S Arapima su [[arapsko-hazarski ratovi|ratovali]] od 642. do 799., uz dva glavna velika rata, Prvi arapsko-kazarski rat 642.-652. i Drugi arapsko-kazarski rat 722.-737. godine, te brojne male prepade i izolirane sukobe.<ref>Brook, Kevin Alan (2006). The Jews of Khazaria, Second Edition. Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. {{ISBN|978-0-7425-4982-1}}., str. 126–127.</ref> Godine [[965]]. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.
 Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od opeka pokazuje [[bizant]]ski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.