Kadiluk: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
Granice kadiluka oblikovane su prema zemljopisnim, demografskim i povijesnim okolnostima. |
Granice kadiluka oblikovane su prema zemljopisnim, demografskim i povijesnim okolnostima. |
||
Više [[nahija]] sačinjavalo je kadiluk, a više kadiluka [[sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžak]]. Također je kadiluk mogao se poklapati s granicama cijelog sandžaka, no i samo jedne nahije. Na čelu kadiluka stajali su [[kajmekam]] (u upravnom), [[kadija]] (u sudskom) i [[muselim]] (u izvršnom) pogledu. Kadiji je u jednom gradu služba trajala dvije godine. |
Više [[nahija]] sačinjavalo je kadiluk, a više kadiluka [[sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžak]]. Također je kadiluk mogao se poklapati s granicama cijelog sandžaka, no i samo jedne nahije. Na čelu kadiluka stajali su [[kajmekam]] (u upravnom), [[kadija]] (u sudskom) i [[muselim]] (u izvršnom) pogledu. Kadiji je u jednom gradu služba trajala dvije godine. |
||
Uvjet uspostave kadiluka bio je postojanje gradskog naselja znatnije uloge. Drugi uvjet bio je postojanje znatnije muslimanske zajednice u tom gradu, da bi kadija imao kome uredovati. Muslimanima je uredovao u [[šerijat]]sko-pravnim poslovima. Podjela kadiluka ovisila je o važnosti grada u kojem je bilo sjedište, pa su na hrvatskim prostorima bile kaze od 150,300 i 500 [[akča]]. Izvan grada, u okolici i manjim mjestima bile su ispostave, [[nijabet]]i, u kojima su uredovali službenici koji su zastupali kadiju, naibi. |
Uvjet uspostave kadiluka bio je postojanje gradskog naselja znatnije uloge. Drugi uvjet bio je postojanje znatnije muslimanske zajednice u tom gradu, da bi kadija imao kome uredovati. Muslimanima je uredovao u [[šerijat]]sko-pravnim poslovima. Podjela kadiluka ovisila je o važnosti grada u kojem je bilo sjedište, pa su na hrvatskim prostorima bile kaze od 150,300 i 500 [[akča]]. Izvan grada, u okolici i manjim mjestima bile su ispostave, [[nijabet]]i, u kojima su uredovali službenici koji su zastupali kadiju, naibi. |
||
== Izvor == |
== Izvor == |
||
* [[Opća enciklopedija JLZ]] (Svezak 4, Iz-Kzy), Zagreb, 1978. |
* [[Opća enciklopedija JLZ]] (Svezak 4, Iz-Kzy), Zagreb, 1978. |
||
* [[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN |
* [[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 561 |
||
[[Kategorija:Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] |
[[Kategorija:Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] |
||
Inačica od 2. veljače 2020. u 13:03
Kadiluk, također kaza (tur. kadılık od kadı: sudac, prema arap. qada: suditi), u Turskom Carstvu, sudsko i upravno područje, kotar. Granice kadiluka oblikovane su prema zemljopisnim, demografskim i povijesnim okolnostima. Više nahija sačinjavalo je kadiluk, a više kadiluka sandžak. Također je kadiluk mogao se poklapati s granicama cijelog sandžaka, no i samo jedne nahije. Na čelu kadiluka stajali su kajmekam (u upravnom), kadija (u sudskom) i muselim (u izvršnom) pogledu. Kadiji je u jednom gradu služba trajala dvije godine. Uvjet uspostave kadiluka bio je postojanje gradskog naselja znatnije uloge. Drugi uvjet bio je postojanje znatnije muslimanske zajednice u tom gradu, da bi kadija imao kome uredovati. Muslimanima je uredovao u šerijatsko-pravnim poslovima. Podjela kadiluka ovisila je o važnosti grada u kojem je bilo sjedište, pa su na hrvatskim prostorima bile kaze od 150,300 i 500 akča. Izvan grada, u okolici i manjim mjestima bile su ispostave, nijabeti, u kojima su uredovali službenici koji su zastupali kadiju, naibi.
Izvor
- Opća enciklopedija JLZ (Svezak 4, Iz-Kzy), Zagreb, 1978.
- Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 561