Kalcijev hidroksid: razlika između inačica
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
|||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
==Osobine== |
==Osobine== |
||
U vodi je slabo topljiva tvar (0,17 g u 100 ml H<sub>2</sub>O pri 20 |
U vodi je slabo topljiva tvar (0,17 g u 100 ml H<sub>2</sub>O pri 20 °C), gustoće 2,21 g cm<sup>−3</sup>. Iz zraka jako dobro apsorbira [[ugljikov(IV) oksid]] (CO<sub>2</sub>). |
||
==Dobivanje== |
==Dobivanje== |
||
Ovaj spoj je vrlo jaka baza i zbog jeftinog dobivanja ima veliku primjenu u kemijskoj industriji. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u građevinarstvu; termičkom razgradnjom na temperaturi oko 1000°C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova(IV) oksida: |
Ovaj spoj je vrlo jaka baza i zbog jeftinog dobivanja ima veliku primjenu u kemijskoj industriji. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u građevinarstvu; termičkom razgradnjom na temperaturi oko 1000 °C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova(IV) oksida: |
||
CaCO<sub>3</sub>(s) --> CaO(s) + CO<sub>2</sub>(g) |
CaCO<sub>3</sub>(s) --> CaO(s) + CO<sub>2</sub>(g) |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
Pri gašenju se oslobađa toplinska energija, a vapno povećava svoj volumen. Iz gašenog vapna dobiva se [[žbuka]] (koja se u građevinarstvu rabi kao vezivo). |
Pri gašenju se oslobađa toplinska energija, a vapno povećava svoj volumen. Iz gašenog vapna dobiva se [[žbuka]] (koja se u građevinarstvu rabi kao vezivo). |
||
Reakcija je reverzibilna i zagrijavanjem na oko 500°C kalcijev hidroksid opet prelazi u [[Živo vapno|oksid]]. |
Reakcija je reverzibilna i zagrijavanjem na oko 500 °C kalcijev hidroksid opet prelazi u [[Živo vapno|oksid]]. |
||
Čvrsti Ca(OH)<sub>2</sub> i njegova vodena suspenzija apsorbiraju CO<sub>2</sub> iz zraka pri čemu nastaje CaCO<sub>3</sub>, a zbog tog svojstva se koristi kao [[reagens]] za dokazivanje [[ugljikova dioksida|ugljikov dioksid]] (vapnena voda). Na toj reakciji se zasniva i korištenje gašenog vapna u građevinarstvu: |
Čvrsti Ca(OH)<sub>2</sub> i njegova vodena suspenzija apsorbiraju CO<sub>2</sub> iz zraka pri čemu nastaje CaCO<sub>3</sub>, a zbog tog svojstva se koristi kao [[reagens]] za dokazivanje [[ugljikova dioksida|ugljikov dioksid]] (vapnena voda). Na toj reakciji se zasniva i korištenje gašenog vapna u građevinarstvu: |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
==Vidi još== |
==Vidi još== |
||
*[[Voda# |
*[[Voda#Voda u tlu]] |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN |
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN|978-953-6036-41-7}} |
||
[[Kategorija:Građevinski materijali]] |
[[Kategorija:Građevinski materijali]] |
||
Inačica od 2. veljače 2020. u 13:05
Kalcijev hidroksid (poznatiji kao gašeno građevinsko vapno, kreč, vapnena pasta, kalcijev hidrat, Ca(OH)2).
Osobine
U vodi je slabo topljiva tvar (0,17 g u 100 ml H2O pri 20 °C), gustoće 2,21 g cm−3. Iz zraka jako dobro apsorbira ugljikov(IV) oksid (CO2).
Dobivanje
Ovaj spoj je vrlo jaka baza i zbog jeftinog dobivanja ima veliku primjenu u kemijskoj industriji. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u građevinarstvu; termičkom razgradnjom na temperaturi oko 1000 °C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova(IV) oksida:
CaCO3(s) --> CaO(s) + CO2(g)
Reakcijom živoga vapna s velikom količinom vode (tzv. „gašenje vapna“) dobiva se gašeno vapno:
CaO(s) + H2O(I) --> Ca(OH)2(s)
Pri gašenju se oslobađa toplinska energija, a vapno povećava svoj volumen. Iz gašenog vapna dobiva se žbuka (koja se u građevinarstvu rabi kao vezivo).
Reakcija je reverzibilna i zagrijavanjem na oko 500 °C kalcijev hidroksid opet prelazi u oksid.
Čvrsti Ca(OH)2 i njegova vodena suspenzija apsorbiraju CO2 iz zraka pri čemu nastaje CaCO3, a zbog tog svojstva se koristi kao reagens za dokazivanje ugljikov dioksid (vapnena voda). Na toj reakciji se zasniva i korištenje gašenog vapna u građevinarstvu:
Ca(OH)2(s) + CO2 -> CaCO3 + H2O(l)
Tekuća suspenzija se skladišti tako da se u posudu ulije malo vode da prekrije površinu kako gašeno vapno ne bi došlo u kontakt s ugljikovim(IV) oksidom iz zraka. Tako se može čuvati neograničeno dugo, ali ga je potrebno čuvati od smrzavanja.
Na višim temperaturama kalcijev hidroksid se razlaže na vodu i kalcijev oksid:
Ca(OH)2 --> CaO + H2O
Gašeno je vapno pastozno, dok je hidratizirano vapno fini bijeli prah.
Hidratizirano vapno
Industrijskim gašenjem živoga vapna uz minimalnu količinu vode nastaje hidratizirano vapno.
Hidratizirano vapno služi u građevinarstvu za pripravu žbuke i morta.
Vapneno mlijeko
Vapneno mlijeko je suspenzija (razmućenje) kalcijevog hidroksida (gašenog vapna) u vodi.
Upotreba
Upotrebljava se za dezinfekciju (uklanjanje fosfata iz otpadnih voda), dobivanje vapnenog mlijeka koje se primjenjuje za unutarnje i vanjsko bijeljenje zidova, za pripremu klasične građevinske žbuke, zaštitu voćaka, vezivanje sumporova dioksida nastala izgaranjem ugljena, itd..
Kalcijev hidroksid se koristi u građevinstvu kao vapno, a tvornice ga koriste za spriječavanje odlaska plinova (SO2, SO3, CO2...) u atmosferu.
Vodena otopina je slabo lužnata, a jedna od primjena otopine kalcijeva hidroksida je tzv. "bordoška juha", tj. smjesa kalcijeva hidroksida i bakrova(II) sulfata koja se upotrebljava za liječenje bolesti biljaka (peronospora). Vodena otopina koja nije profiltrirana naziva se vapneno mlijeko, a koristi se u krečenju.
Vidi još
Izvori
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 11 (Tr-Ž), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN 978-953-6036-41-7