Athanasius Kircher: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Athanasius Kircher Portrait.jpg|250px|desno|mini|Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667.]]
[[Slika:Athanasius Kircher Portrait.jpg|250px|desno|mini|Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667.]]
'''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj [[Fulda (grad)|Fulde]], [[2. svibnja]] [[1601]]. - [[Rim]], [[27. studenog]] [[1680]].), [[Nijemci|njemački]] [[isusovci|isusovac]] i [[znanost|znanstvenik]]. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; bavio se [[geologija|geologijom]], [[zemljopis|zemljopisom]], [[astronomija|astrononomijom]], [[matematika|matematikom]], [[lingvistika|lingvistikom]], [[medicina|medicinom]] i [[glazba|glazbom]], a proučavao je i drevne civilizacije, [[vulkan]]e i [[magnetizam]]. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i [[enciklopedija|enciklopediju]] ''Musurgia universalis'' u kojoj piše o [[akustika|akustici]], proizvodnji [[zvuk]]a i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (''lanterna magica'').
'''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj [[Fulda (grad)|Fulde]], [[2. svibnja]] [[1601]]. - [[Rim]], [[27. studenog]] [[1680]].), [[Nijemci|njemački]] [[isusovci|isusovac]] i [[znanost|znanstvenik]]. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; bavio se [[geologija|geologijom]], [[zemljopis]]om, [[astronomija|astrononomijom]], [[matematika|matematikom]], [[lingvistika|lingvistikom]], [[medicina|medicinom]] i [[glazba|glazbom]], a proučavao je i drevne civilizacije, [[vulkan]]e i [[magnetizam]]. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i [[enciklopedija|enciklopediju]] ''Musurgia universalis'' u kojoj piše o [[akustika|akustici]], proizvodnji [[zvuk]]a i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (''lanterna magica'').


== Životopis ==
== Životopis ==


Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali [[rijeka|rijeke]] [[Rhone]]. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak ''Bucho'' ili ''Buchonius'', a kasnije često i ''Fuldensis'' (prema imenu obližnjeg gradskog središta).<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Isusovačkom redu pristupio je [[1618]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628]]. godine.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, [[grčki jezik|grčki]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik|arapski]]. Od [[1630]]. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Collegio Romano'').<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref>
Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali [[rijeka|rijeke]] [[Rhone]]. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak ''Bucho'' ili ''Buchonius'', a kasnije često i ''Fuldensis'' (prema imenu obližnjeg gradskog središta).<ref name="newadvent.org">[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Isusovačkom redu pristupio je [[1618]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628]]. godine.<ref name="newadvent.org"/> Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, [[grčki jezik|grčki]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik|arapski]]. Od [[1630]]. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Collegio Romano'').<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref>


U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj [[Europa|Europi]]. Godine [[1638]]. zatekao se u [[Napulj]]u kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za [[misionarenje|misionarsko djelovanje]] u [[Kina|Kini]], no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.<ref>Eliksir i kamen, str. 207.</ref>
U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj [[Europa|Europi]]. Godine [[1638]]. zatekao se u [[Napulj]]u kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.<ref name="newadvent.org"/> Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za [[misionarenje|misionarsko djelovanje]] u [[Kina|Kini]], no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.<ref name="Eliksir i kamen, str. 207">Eliksir i kamen, str. 207.</ref>


Pribavivši [[teleskop]] [[1625]]. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz [[sunčeve pjege]].<ref>Eliksir i kamen, str. 207.</ref> Također, bavio se proučavanjem [[egipatska mitologija|egipatske religije]], smatrajući je izvorom svih ostalih [[religija]] i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i [[hijeroglifi|egipatskim hijeroglifima]], mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i [[koptski jezik|koptskog jezika]].
Pribavivši [[teleskop]] [[1625]]. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz [[sunčeve pjege]].<ref name="Eliksir i kamen, str. 207"/> Također, bavio se proučavanjem [[egipatska mitologija|egipatske religije]], smatrajući je izvorom svih ostalih [[religija]] i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i [[hijeroglifi|egipatskim hijeroglifima]], mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i [[koptski jezik|koptskog jezika]].


Smatra ga se najvećim predstavnikom [[hermetizam|hermetizma]] unutar [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] u razdoblju nakon [[reformacija|reformacije]]. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se [[alkemija|alkemijom]] i [[astrologija|astrologijom]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref>
Smatra ga se najvećim predstavnikom [[hermetizam|hermetizma]] unutar [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] u razdoblju nakon [[reformacija|reformacije]]. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se [[alkemija|alkemijom]] i [[astrologija|astrologijom]].<ref name="newadvent.org"/>


== Djela ==
== Djela ==
Redak 32: Redak 32:
== Literatura ==
== Literatura ==


* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari grad, Zagreb, 2000.'' ISBN 953-6716-11-9
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. X, Zagreb, 2006.'' ISBN 953-7224-10-4
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. X, Zagreb, 2006.'' {{ISBN|953-7224-10-4}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 2. veljače 2020. u 12:17

Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667.

Athanasius Kircher (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. - Rim, 27. studenog 1680.), njemački isusovac i znanstvenik. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka 17. stoljeća; bavio se geologijom, zemljopisom, astrononomijom, matematikom, lingvistikom, medicinom i glazbom, a proučavao je i drevne civilizacije, vulkane i magnetizam. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i enciklopediju Musurgia universalis u kojoj piše o akustici, proizvodnji zvuka i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (lanterna magica).

Životopis

Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali rijeke Rhone. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak Bucho ili Buchonius, a kasnije često i Fuldensis (prema imenu obližnjeg gradskog središta).[1] Isusovačkom redu pristupio je 1618. godine, studirao je u Paderbornu, Kölnu i Koblenzu. Teološke studije započeo je u Mainzu, gdje je i zaređen je za svećenika 1628. godine.[1] Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, grčki, hebrejski i arapski. Od 1630. predavao je matematiku, filozofiju i istočnjačke jezike u Avignonu, a od 1634. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju (lat. Collegio Romano).[2]

U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj Europi. Godine 1638. zatekao se u Napulju kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.[1] Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za misionarsko djelovanje u Kini, no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.[3]

Pribavivši teleskop 1625. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz sunčeve pjege.[3] Također, bavio se proučavanjem egipatske religije, smatrajući je izvorom svih ostalih religija i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i egipatskim hijeroglifima, mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i koptskog jezika.

Smatra ga se najvećim predstavnikom hermetizma unutar Crkve u razdoblju nakon reformacije. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se alkemijom i astrologijom.[1]

Djela

Latium, 1671
  • Specula Melitensis Encyclica sive syntagma novum instrumentorum physico-mathematicorum, (Messina, 1638.)
  • Magnes sive de arte magnetica, (Rim, 1640.)
  • Lingua ægyptiaca restituta, (Rim, 1643.)
  • Ars magna lucis et umbræ, (Rim, 1644.)
  • Musurgia universalis sive ars consoni et dissoni, (Rim, 1650.)
  • Obeliscus Pamphylius, (Rim, 1650.)
  • Itinerarium extaticum s. opificium coeleste, (Rim, 1656.)
  • Iter extaticum secundum, mundi subterranei prodromus, (Rim, 1657.)
  • Scrutinium physico-medicum contagiosæ luis, quæ pestis dicitur, (Rome, 1658.)
  • Polygraphia seu artificium lingarum, quo cum omnibus totius mundi populis poterit quis correspondere, (Rim, 1663.)
  • Mundus Subterraneus, dva sveska, (Amsterdam, 1678.)

Bilješke

  1. a b c d Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher
  2. Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.
  3. a b Eliksir i kamen, str. 207.

Literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Athanasius Kircher
Nedovršeni članak Athanasius Kircher koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.