Koralji: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 15: Redak 15:
}}
}}


'''Koralji''' (lat. Anthozoa) [[razred (taksonomija)|razred]] su u [[koljeno (taksonomija)|koljenu]] [[žarnjaci|žarnjaka]]. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.<ref name="Enciklopedija">"Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7</ref>
'''Koralji''' (lat. Anthozoa) [[razred (taksonomija)|razred]] su u [[koljeno (taksonomija)|koljenu]] [[žarnjaci|žarnjaka]]. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.<ref name="Enciklopedija">"Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. {{ISBN|953-196-088-7}}</ref>


S oko 6000 poznatih [[vrsta]] koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 [[red (taksonomija)|red]]ova i 150 [[porodica (taksonomija)|porodica]]. Morfološki oblik [[meduze|meduza]] u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku [[polip]]a. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova [[lovka|lovki]] koje sadrže [[žarna stanica|žarne stanice]]. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, [[puževi|puževa]], [[mnogočetinaši|mnogočetinaša]], [[morski pauci|morskih pauka]] i [[zvjezdače|zvjezdača]].<ref name="Enciklopedija"/>
S oko 6000 poznatih [[vrsta]] koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 [[red (taksonomija)|red]]ova i 150 [[porodica (taksonomija)|porodica]]. Morfološki oblik [[meduze|meduza]] u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku [[polip]]a. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova [[lovka|lovki]] koje sadrže [[žarna stanica|žarne stanice]]. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, [[puževi|puževa]], [[mnogočetinaši|mnogočetinaša]], [[morski pauci|morskih pauka]] i [[zvjezdače|zvjezdača]].<ref name="Enciklopedija"/>
Redak 26: Redak 26:
==Sistematizacija==
==Sistematizacija==
{{kladogram|naslovv=Sistematizacija
{{kladogram|naslovv=Sistematizacija
|opis=Filogeneza Anthozoa<ref>Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, ''Enciklopedija jadranskih koralja'', Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8</ref>
|opis=Filogeneza Anthozoa<ref>Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, ''Enciklopedija jadranskih koralja'', Marijan tisak, Split 2008. {{ISBN|978-953-214-446-8}}</ref>
|klade={{klad | style=font-size:85%;line-height:75%
|klade={{klad | style=font-size:85%;line-height:75%
|label1=&nbsp;Hexacorallia&nbsp;<br>([[šesterolovkaši]])
|label1=&nbsp;Hexacorallia&nbsp;<br>([[šesterolovkaši]])
Redak 33: Redak 33:
|2={{klad
|2={{klad
|1=[[Moruzgve]] (Actiniaria)
|1=[[Moruzgve]] (Actiniaria)
|2=[[Antipatarije]] [antipatrije, ([[crni koralji]])<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, ISBN 953-6036-36-3</ref> Antipatharia]
|2=[[Antipatarije]] [antipatrije, ([[crni koralji]])<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref> Antipatharia]
|3=[[Koralimofarije]] (Corallimorpharia)
|3=[[Koralimofarije]] (Corallimorpharia)
|4=[[Kameni koralji]] (Scleractinia)
|4=[[Kameni koralji]] (Scleractinia)
Redak 76: Redak 76:


== Hrvatska ==
== Hrvatska ==
U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.<ref>Županović, Šime. ''Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?'', Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8 {{Citat|A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."|Županović, 1995., 348.}}</ref>
U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.<ref>Županović, Šime. ''Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?'', Zagreb : AGM, 1995., str. 348., {{ISBN|953-174-048-8}} {{Citat|A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."|Županović, 1995., 348.}}</ref>


==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Koralji|*]]
[[Kategorija:Koralji|*]]
[[Kategorija:Žarnjaci]]
[[Kategorija:Žarnjaci]]

Inačica od 2. veljače 2020. u 13:28

Koralji
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Cnidaria
Razred:Anthozoa
Ehrenberg, 1831.
Podrazredi
Baze podataka

Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.[1]

S oko 6000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 redova i 150 porodica. Morfološki oblik meduza u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku polipa. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova lovki koje sadrže žarne stanice. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, puževa, mnogočetinaša, morskih pauka i zvjezdača.[1]

Kao svi žarnjaci, i koralji su mesojedi, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske alge (dinoflagelati) koje žive u njihovu tijelu u simbiotskom odnosu s njima.[1]

Stanište

Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim morima gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore kolonije prekrivaju podlogu ili tvore kosture najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade grebene (grebenotvorci) i imaju vapnenast, rožnat ili gumasto građen unutrašnji ili vanjski kostur.[1] Za sve vrste koje su grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla. Koraljni grebeni su najveće strukture u živom svijetu.

Sistematizacija

Sistematizacija
 Hexacorallia 
(šesterolovkaši)

Cerijantusi (Ceriantharia)




Moruzgve (Actiniaria)



Antipatarije [antipatrije, (crni koralji)[2] Antipatharia]



Koralimofarije (Corallimorpharia)



Kameni koralji (Scleractinia)



Zoanthidea, Zoanthiniaria




 Octocorallia 
(osmerolovkaši)

Kožasti koralji (meki, mekani koralji, Alcyonacea)



Helioporacea



Perasti koralji (Pennatulacea)



Filogeneza Anthozoa[3]

Koralji se dijele na podrazrede šesterolovkaša i osmerolovkaše, što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu polipa, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom simetrijom.[4]

Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: kamene koralje, moruzgve i njihove srodnike cerijantuse i Zoanthidea. Genetičke studije ribosomskih DNK cerijantusa pokazale su da su oni monofilijski, odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih.[5]

Osmerolovkaši danas obuhvaćaju peraste i kožaste koralje, kao i Helioporacea. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao gorgonije, ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred.[4]

Hrvatska

U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.[6]

Izvori

  1. a b c d "Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7
  2. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, ISBN 953-6036-36-3
  3. Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, Enciklopedija jadranskih koralja, Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8
  4. a b Daly, M. 2007. The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus (PDF). Zootaxa. 1668: 1–766. ISSN 1175-5326 Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  5. Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller. lipnja 1995. Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA (PDF). Molecular Phylogeny and Evolution. 4 (2): 175–183. doi:10.1006/mpev.1995.1017. PMID 7663762 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8
    Wikicitati »A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."«
    (Županović, 1995., 348.)