Ledište: razlika između inačica
Ispravak |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
[[datoteka:Snow crystallization in Akureyri 2005-02-26 19-03-37.jpeg|mini|desno|250px|Ledište je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]].]] |
[[datoteka:Snow crystallization in Akureyri 2005-02-26 19-03-37.jpeg|mini|desno|250px|Ledište je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]].]] |
||
'''Ledište''' ili '''krutište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se [[pokus]]ima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela [[kristalizacija]]. |
'''Ledište''' ili '''krutište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se [[pokus]]ima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela [[kristalizacija]].<ref>'''ledište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35804] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
[[Smrzavanje]] ili '''zaleđivanje''' je [[hlađenje]] tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje ([[konzerviranje]]). |
[[Smrzavanje]] ili '''zaleđivanje''' je [[hlađenje]] tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje ([[konzerviranje]]).<ref>'''smrzavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Ta pojava sniženja ledišta koristi se u metodi [[Krioskopija|krioskopije]] i predstavlja jedno od [[Koligativna svojstva|koligativnih svojstava]] otopina. |
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Ta pojava sniženja ledišta koristi se u metodi [[Krioskopija|krioskopije]] i predstavlja jedno od [[Koligativna svojstva|koligativnih svojstava]] otopina.<ref>P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-0-30908-2}}, str. 93-95, 103</ref> {{Glavni|Koligativna svojstva}} |
||
== Talište == |
== Talište == |
||
{{glavni|Talište}} |
{{glavni|Talište}} |
||
'''Talište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz čvrstoga u tekuće [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od tališta pojedinih komponenata. |
'''Talište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz čvrstoga u tekuće [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od tališta pojedinih komponenata.<ref>'''talište''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60283] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove se '''krutište''' (za [[voda|vodu]] se tradicionalno koristi pojam ledište). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod [[živa|žive]] su na 234,32 [[kelvin]]a (−38,83 [[°C]]). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer [[agar]] tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemo [[histereza]]. Kod nekih tvari, kao što je [[staklo]], dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane [[Amorfna tvar|amorfne krutine]]. |
||
Talište vode (leda) je na 0 |
Talište vode (leda) je na 0 °C (273 [[kelvin|K]]). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od [[vrelište|vrelišta]], talište je relativno neosjetljivo na promjenu [[tlak]]a. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) je [[volfram]]. S druge strane ljestvice je [[helij]] koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]]. |
||
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. |
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. |
||
<ref> |
<ref>[http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=tali%C5%A1te] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017.</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
[[Kategorija:Fizikalna svojstva]] |
[[Kategorija:Fizikalna svojstva]] |
||
Inačica od 2. veljače 2020. u 14:07
Ledište ili krutište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog atmosferskoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište slitina i čvrstih otopina redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se pokusima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela kristalizacija.[1]
Smrzavanje ili zaleđivanje je hlađenje tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje (konzerviranje).[2]
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Ta pojava sniženja ledišta koristi se u metodi krioskopije i predstavlja jedno od koligativnih svojstava otopina.[3]
Podrobniji članak o temi: Koligativna svojstvaTalište
Podrobniji članak o temi: TališteTalište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod normiranog atmosferskoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište slitina i čvrstih otopina redovito je niže od tališta pojedinih komponenata.[4] Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove se krutište (za vodu se tradicionalno koristi pojam ledište). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod žive su na 234,32 kelvina (−38,83 °C). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer agar tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemo histereza. Kod nekih tvari, kao što je staklo, dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane amorfne krutine.
Talište vode (leda) je na 0 °C (273 K). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od vrelišta, talište je relativno neosjetljivo na promjenu tlaka. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) je volfram. S druge strane ljestvice je helij koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na apsolutnoj nuli.
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. [5]
Izvori
- ↑ ledište, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ smrzavanje, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-95, 103
- ↑ talište, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ [4] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017.