Razlika između inačica stranice »Burgundski ratovi«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisano 7 bajtova ,  prije 1 godinu
m
lektura (budući da -> jer)
m (lektura (budući da -> jer))
 
Smrću Karla Smjelog izumrla je dinastija vojvoda Burgundije. Flamanski krajevi burgundskih vojvoda kasnije su postali posjed Habsburgovaca, kada je nadvojvoda Maksimilijan Austrijski, kasniji car Svetog rimskg carstva, oženio jedinu kćerkom Mariju od Burgundije. Samo vojvodstvo je postalo dio Francuske za vladaine kralja Luja XI. Franche-Comté je u početku bio francuski posjed, ali ga je 1493. godine francuski kralj Karlo VIII. ugovorom u Senlisu predao Maximilianovom sinu Filipu, pokušavajući podmititi cara da ostane neutralan za vrijeme planirane invazije Italije.
 
Pobjede Eidgenossena nad jednom od najmoćnijih vojnih snaga u Europi u to doba donijeli su im ugled skoro pa nepobjedivih, a burgundski ratovi označili su početak uspon švicarskih plaćenika na bojnom polju Europe. Unutar same Konfederacije, međutim, ishod rata doveo je do unutarnjeg sukoba kada su gradski kantoni inzistirali na tome da imaju najveći dio posjeda budući dajer dali najviše vojnika. Seoski kantoni su se opirali tomu te su sporovi Dreizehn Orte gotovo doveli do rata. Riješila ih je Stanser Verkommnis 1481. godine.
 
==Izvori==

Navigacijski izbornik