Mišićevo: razlika između inačica

Koordinate: 45°59′N 19°29′E / 45.983°N 19.483°E / 45.983; 19.483
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 128: Redak 128:
| prazno6_info =
| prazno6_info =


| web_stranica =
| web_stranica =


| bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.
| bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.
}}
}}
'''Mišićevo''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Мишићево'', [[mađarski|mađ.]]: ''Hadikörs'' i ''Misityevö'') je naselje u općini [[Subotica (općina)|Subotica]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].
'''Mišićevo''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Мишићево'', [[mađarski|mađ.]]: ''Hadikörs'' i ''Misityevö'') je naselje u općini [[Subotica (općina)|Subotica]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].


== Povijest ==
== Povijest ==
Redak 147: Redak 147:


{| align=right class="wikitable"
{| align=right class="wikitable"
|colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku], Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9</ref>
|colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku], Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref>
|-
|-
|'''Narod'''
|'''Narod'''
Redak 207: Redak 207:
|p6 = 509
|p6 = 509
|p7 = 446
|p7 = 446
|izvor = 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9
|izvor = 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}
}}
}}
Izvor:<ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9</ref>
Izvor:<ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref>


==Izvor==
==Izvor==

Inačica od 2. veljače 2020. u 14:49

Mišićevo
Мишићево - Hadikörs
Koordinate: 45°59′N 19°29′E / 45.983°N 19.483°E / 45.983; 19.483
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Površina
 - Ukupna 133.7 km²
Visina 137
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 446
 - Gustoća 68 stan./km²
Poštanski broj 24211
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SU
Zemljovid
Mišićevo na zemljovidu Srbije
Mišićevo
Mišićevo
Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.

Mišićevo (ćir.: Мишићево, mađ.: Hadikörs i Misityevö) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Povijest

Nastalo je 1925. godine parceliranjem zemljišta i naseljavanje ratnih dragovoljaca iz Srbije, Crne Gore, zatim stanovnika iz Like. Ime je dobilo prema Živojinu Mišiću, zapovjendiku srpske vojske na solunskom bojištu.

U Drugom svetskom ratu ovaj je kraj došao pod Mađarsku. Slaveni su pali u nemilost, ponajviše kolonizirani srpski dobrovoljci i kolonisti. Svi naseljenici, dobrovoljci i kolonisti s obližnje Rate i Mišićeva deportirani su u logore u Mađarsku. Većina ih je ostala ondje do kraja rata, a u njihove su kuće naseljeni su seljaci iz Erdelja i Bukovine (Čango-Mađari), koji su ondje ostali živjeti do kraja rujna 1944. godine. Mađarske su vlasti istjerane iz tog kraja 19. listopada 1944. godine. Doseljeni Mađari povukli su se u zapadne dijelove Mađarske, preživeli su se kolonisti vratili, a osim njih i novi agrarni interesenti iz dalje i bliže okoline. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća Mišićevo je dobilo je status samostalog naselja. Dotad je na katastarskim zemljovidima bilo dijelom katastarske općine Bajmak, zajedno s Ratom.

Stanovništvo

U naselju Mišićevo živi 446 stanovnika, od čega 359 punoljetnih stanovnika sa prosječnom starostio od 42,0 godina (39,8 kod muškaraca i 44,1 kod žena). U naselju ima 161 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,77.

Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 509 stanovnika.

Ovo je naselje srpskih dobrovoljaca, no usprkos tome skoro polovicu stanovnika čine Hrvati, većim dijelom oni iz nehrvatske opcije Bunjevaca. Srbi su relativna većina, a Hrvati su drugi po brojnosti, ukupno 41,47% 2002. godine.

Etnički sastav 2002.[1]
Narod Stanovnika %
Srbi 208 46,63%
Bunjevci 150 33,63%
Hrvati 35 7,84%
Mađari 18 4,03%
Jugoslaveni 15 3,36%
Crnogorci 1 0,22%
Muslimani 1 0,22%
nepoznato 1 0,22%
Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2001.
broj stanovnika
601
582
597
554
517
509
446
1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Izvor:[2]

Izvor

  1. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  2. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9

Vanjske poveznice