Molni volumen: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
*'''Molni volumen''' ('''''V<sub>m</sub>''''') je volumen koji zauzima jedan mol nekog plina pri normalnim uvjetima (temperatura 0°C, tlak 1,013 bara). Za sve idealne plinove on je isti i iznosi '''''V<sub>m</sub><sup>0</sup>''''' ''' = 22,414 L/mol'''. |
*'''Molni volumen''' ('''''V<sub>m</sub>''''') je volumen koji zauzima jedan mol nekog plina pri normalnim uvjetima (temperatura 0 °C, tlak 1,013 bara). Za sve idealne plinove on je isti i iznosi '''''V<sub>m</sub><sup>0</sup>''''' ''' = 22,414 L/mol'''.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/3266/] LZMK, Proleksis enciklopedija</ref> |
||
*'''Molni volumen''' ('''''V<sub>m</sub>''''') je fizikalna veličina definirana kao omjer volumena '''''V''''' i množine (broja molova) tvari '''''n''''': |
*'''Molni volumen''' ('''''V<sub>m</sub>''''') je fizikalna veličina definirana kao omjer volumena '''''V''''' i množine (broja molova) tvari '''''n''''':<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41580] Hrvatska encikoledija</ref> |
||
::::::<math>V_m = \frac {V}{n} \qquad \qquad V^0_m = 22,414 \quad L/mol</math> |
::::::<math>V_m = \frac {V}{n} \qquad \qquad V^0_m = 22,414 \quad L/mol</math> |
||
*'''Molni volumen''' pri normalnim uvjetima sadrži uvijek [[Avogadrov broj]] jedinki plina (atoma ili molekula), odnosno '''6,022·10<sup>23</sup>''' jedinki. |
*'''Molni volumen''' pri normalnim uvjetima sadrži uvijek [[Avogadrov broj]] jedinki plina (atoma ili molekula), odnosno '''6,022·10<sup>23</sup>''' jedinki. |
||
Napomena, među stručnjacima za jezik i kemičarima trenutno nema suglasja da li se pravilno piše "molni volumen" ili "molarni volumen", |
Napomena, među stručnjacima za jezik i kemičarima trenutno nema suglasja da li se pravilno piše "molni volumen" ili "molarni volumen",<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/molna-masa/6889/#naziv] Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Struna: Molna masa</ref> pa se u praksi koriste obje inačice. |
||
==Zakon volumnih omjera== |
==Zakon volumnih omjera== |
||
Francuski znanstvenik [[Joseph Louis Gay-Lussac]] je otkrio "Zakon spojnih volumena" (1805.) proučavajući ponašanje plinova. Otkrio je da plinovi međusobno reagiraju i nastaju produkti u volumnim omjerima koji se odnose kao mali cijeli brojevi (pri istim uvjetima). Njegovi pokusi su govorili o postojanju atoma i molekula ali to nije bilo dobro objašnjeno. Objašnjenje je dao Amedeo Avogadro (1811.) koji je pretpostavio da najmanje čestice nekog plina jesu nakupine atoma koje je nazvao '''molekule'''.<ref> |
Francuski znanstvenik [[Joseph Louis Gay-Lussac]] je otkrio "Zakon spojnih volumena" (1805.) proučavajući ponašanje plinova. Otkrio je da plinovi međusobno reagiraju i nastaju produkti u volumnim omjerima koji se odnose kao mali cijeli brojevi (pri istim uvjetima). Njegovi pokusi su govorili o postojanju atoma i molekula ali to nije bilo dobro objašnjeno. Objašnjenje je dao Amedeo Avogadro (1811.) koji je pretpostavio da najmanje čestice nekog plina jesu nakupine atoma koje je nazvao '''molekule'''.<ref>Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-12-1434-6}}, str. 141</ref> |
||
==Avogadrov zakon== |
==Avogadrov zakon== |
||
Redak 25: | Redak 25: | ||
|kemijska jednadžba: ||align="center"|2H<sub>2</sub>||+||align="center"|O<sub>2</sub>||=||align="center"|2H<sub>2</sub>O |
|kemijska jednadžba: ||align="center"|2H<sub>2</sub>||+||align="center"|O<sub>2</sub>||=||align="center"|2H<sub>2</sub>O |
||
|- |
|- |
||
|jednadžba množina: ||2 mola||+||1 |
|jednadžba množina: ||2 mola||+||1 mol||=||align="center"|2 mola |
||
|- |
|- |
||
|jednadžba volumena: ||44,8 L||+||22,4 L||=||align="center"|44,8 L |
|jednadžba volumena: ||44,8 L||+||22,4 L||=||align="center"|44,8 L |
||
Redak 52: | Redak 52: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
[[Kategorija:Opća kemija]] |
[[Kategorija:Opća kemija]] |
Inačica od 2. veljače 2020. u 14:52
- Molni volumen (Vm) je volumen koji zauzima jedan mol nekog plina pri normalnim uvjetima (temperatura 0 °C, tlak 1,013 bara). Za sve idealne plinove on je isti i iznosi Vm0 = 22,414 L/mol.[1]
- Molni volumen (Vm) je fizikalna veličina definirana kao omjer volumena V i množine (broja molova) tvari n:[2]
- Molni volumen pri normalnim uvjetima sadrži uvijek Avogadrov broj jedinki plina (atoma ili molekula), odnosno 6,022·1023 jedinki.
Napomena, među stručnjacima za jezik i kemičarima trenutno nema suglasja da li se pravilno piše "molni volumen" ili "molarni volumen",[3] pa se u praksi koriste obje inačice.
Zakon volumnih omjera
Francuski znanstvenik Joseph Louis Gay-Lussac je otkrio "Zakon spojnih volumena" (1805.) proučavajući ponašanje plinova. Otkrio je da plinovi međusobno reagiraju i nastaju produkti u volumnim omjerima koji se odnose kao mali cijeli brojevi (pri istim uvjetima). Njegovi pokusi su govorili o postojanju atoma i molekula ali to nije bilo dobro objašnjeno. Objašnjenje je dao Amedeo Avogadro (1811.) koji je pretpostavio da najmanje čestice nekog plina jesu nakupine atoma koje je nazvao molekule.[4]
Avogadrov zakon
Amedeo Avogadro je definirao svoj zakon o ponašanju plinova:
- "Plinovi istih volumena pri istim uvjetima sadrže jednak broj čestica odnosno jednake množine !"
Kasnije je ovaj zakon dobio naziv Avogadrov zakon. Trebalo je pričekati oko pedeset godina da se ovaj zakon prihvati.
Danas znamo sljedeće:
jednadžba riječima: vodik + kisik = vodena para kemijska jednadžba: 2H2 + O2 = 2H2O jednadžba množina: 2 mola + 1 mol = 2 mola jednadžba volumena: 44,8 L + 22,4 L = 44,8 L jednadžba masa: 4 g + 32 g = 36 g
Primjeri računanja
Volumen 4,032 g vodika
- Koliki volumen zauzima 4,032 g vodika pri normalnim uvjetima?
Volumen 0,5 mola kisika
- Koliki volumen zauzima 0,5 mola kisika pri normalnim uvjetima?