Prijeđi na sadržaj

Morske mijene: razlika između inačica

Obrisano 80 bajtova ,  prije 2 godine
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (lektura (budući da -> jer))
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
[[datoteka:Crikvenica jugo 11108.jpg|mini|desno|250px| [[Crikvenica]] za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio [[Jadran|jadranskujadran]]sku obalu 1. prosinca [[2008.]]]]
 
[[datoteka:Tidalwaves1.gif|mini|desno|250px|Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca.]]
[[datoteka:Moulin maree brehat.jpg|mini|desno|250 px|[[Vodenice|Vodenica]] na morske mijene.]]
 
'''Morske mijene''' su [[period]]ično dizanje ([[plima]]) i spuštanje ([[oseka]]) [[more|morske]] i [[ocean]]ske površine i premještanje [[voda|vodenih]] masa (plimne struje) prouzročeno [[gravitacija|gravitacijskom silom]] kojom [[Mjesec]] i [[Sunce]] djeluju na vodene mase i [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom (rotacijom)]]. <ref> '''morske mijene''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69622] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> One su uz [[morske struje]] i [[valovi|valove]] jedini prirodni pokretači [[voda|vodenih]] površina. Razmak između jedne plime ili jedne oseke je 6 sati, 12 minuta i 30 sekundi. Plima i oseka utječu na stvaranje i kretanje Zemljinih [[Litosferne ploče|tektonskih ploča]] te na [[Život|žive]] [[Organizam|organizme]] na [[Zemlja|Zemlji]].
 
'''Plima''' ([[Dalmatski jezik|dalmatski]] prema [[Grčki jezik|grč]]. ''πλήμμη'': bujica) je jedna [[faza]] u razvoju morskih mijena za koje se [[Morska razina|morska razina]] podiže. Treba ju razlikovati od najvišega [[vodostaj]]a, takozvane visoke vode. <ref> '''plima''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48735] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
'''Oseka''' je faza u razvoju morskih mijena, za koje se morska razina spušta. Treba ju razlikovati od najnižega vodostaja, takozvane niske vode. <ref> '''oseka''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45654] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
Visinska je razlika između najvišeg i najnižega vodostaja mora '''raspon morskih mijena'''. U točki na površini Zemlje koja je bliža [[nebesko tijelo|nebeskomu tijelu]] ([[Mjesec]]u ili [[Sunce|Suncu]], ili oboje), [[Gravitacija|gravitacijska je sila]] veća od [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] koja se javlja zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje (rotacije)]], pa se [[voda]] uzdiže prema nebeskomu tijelu. Na suprotnoj strani Zemlje, centrifugalna je sila veća od gravitacijske, voda se uzdiže u smjeru suprotnom od nebeskoga tijela i na Zemlji nastaju dva ispupčenja. Zemlja se okreće, ali oba ispupčenja ostaju u smjeru prema nebeskomu tijelu i od njega. Na površini Zemlje tijekom dana se opažaju po dvije visoke i niske vode. One mogu biti različite visine ako se nebesko tijelo ne nalazi u ravnini [[ekvator]]a. Mjesečeve (lunarne) morske mijene su oko 2,2 puta veće od Sunčevih (solarnih) morskih mijena, zbog toga što je gravitacijska sila razmjerna [[masa|masi]] tijela, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti između tijela. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''), a za [[Elongacija|kvadratura]] (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Najveći su rasponi živih mijena: u [[Kanada|Kanadi]] (Fundy Bay) 19,6 [[metar]]a, u [[Engleska|Engleskoj]] ([[Severn]]) 17,8 metara, u [[Francuska|Francuskoj]] ([[Granville]] u [[Donja Normandija|Donjoj Normandiji]]) 16,1 metara. U [[Jadransko more|Jadranskome moru]] ti su rasponi od 0,3 (jug) do 1,1 metar (sjever). <ref> '''more''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41900] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Razlozi pojavljivanja plime i oseke ==
Jake plime i jake oseke javljaju se u razdobljima punog i novog Mjeseca kada je utjecaj Mjeseca na privlačnost prema Zemlji pojačan utjecajem položaja Sunca naspram Zemlje, to jest za vrijeme [[Mjesečeve mijene|punog i novog Mjeseca]] sva se tri tijela nalaze u ravnini te je zbog toga utjecaj na plimu i oseku najjači.
 
Promjena udaljenosti između Mjeseca i Zemlje također utječe na jačinu plime i oseke: kada je Mjesec u [[perigej|perigeji]]i, plima i oseka jačaju, a kada je u [[apogej|apogeji]]i, one slabe. Svakih 7½ mjesečevih orbitalnih okreta oko Zemlje perigeja bude sukladna ili s novim ili s punim Mjesecom uzrokujući '''perigejne morske mijene '''s najvećim rasponom plime i oseke. Do ove pojave dolazi prosječno svakih 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde ili svakih 29,530589 dana.
 
Utjecaj perigejnih morskih mijena inače nije opasan osim ako se na istom području javi [[oluja]] koja u isto vrijeme krene na obalu te tada zbog visokih [[Plimni val|plimnih valova]] može izazvati materijalnu štetu u priobalju zahvaćenog područja. Zbog tako izraženog utjecaja jake plime i oseke mogu u područjima velikih razlika između plime i oseke utjecati na [[pomorski promet]], [[ribarstvo]], priobalni [[turizam]] i odvijanje prometa na kopnu.
{{Glavni|Plimna sila}}
 
'''Plimna sila''' ili '''plimotvorna sila''' je sila koju uzrokuju [[Sunce]] i [[Mjesec]] [[Newtonov zakon gravitacije|gravitacijskim privlačenjem]] vodenih masa, te [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalnom silom]] koja se javlja uslijed okretanja [[Zemlja|Zemlje]] i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa ([[baricentar]]). Njezino djelovanje ima ponavljajuće svojstvo ([[period]]ički karakter), s najjače izraženim poludnevnim i dnevnim komponentama. Djelovanjem plimne sile morska razina i struje periodički [[Titranje|titraju]] (osciliraju) što nazivamo [[morske mijene|morskim mijenama]], a ponavljanje rasta odnosno pada razine mora određujemo kao morske dobi. Plima se određuje kao rast razine mora, dok oseka predstavlja opadanje razine mora. Plimna sila predstavlja udruženu gravitacijsku i centrifugalnu silu koja djeluje na vodene mase na Zemlji. Naime, na gibanje vodenih masa djeluje gravitacijsko privlačenje Sunca i Mjeseca, koje je promjenjivo i ovisi o njihovim položajima u odnosu na Zemlju, te centrifugalna sila koja nastaje zbog [[Zemljina putanja|okretanja (revolucije) Zemlje oko Sunca]]. Prema tome, plimna sila je promjenjivog svojstva u prostoru i vremenu, te prevladavajuće djeluje na vodoravno gibanje vodenih masa na taj način uzrokujući kolebanje razine mora i morskih struja. <ref> '''Teorija plimnih oscilacija''', [http://skola.gfz.hr/d1_1.htm] “Mala internet škola oceanografije", www.skola.gfz.hr, 2014.</ref>
 
Plimna sila u [[nebeska mehanika|nebeskoj mehanici]] djeluje općenito na bilo koja dva [[nebesko tijelo|nebeska tijela]], ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela. Kao što Mjesec proizvodi plimu na Zemlji, tako i Zemlja raspinje Mjesečevu kuglu. U donjim dijelovima plašta nalaze se ognjišta Mjesečevih potresa, a većinom su na bližoj strani Mjeseca. Posebnost tih [[potres]]a je u tome što su potaknuti Zemljinom plimnom silom. U trenutku kada je plimni val najveći i najmanji, a to se zbiva onda kada je Mjesec u [[perigej]]u i [[apogej]]u, oslobađaju se nagomilani naponi u unutrašnjosti i dolazi do potresa. Seizmički valovi, nasuprot zemaljskim, šire se uz mnogostruku jeku kroz velik dio [[obujam|obujma]], i [[tlo]] titra po više sati. Plimna sila ''F<sub>P</sub>'' na masu ''u'' prema [[planet]]u (ili drugom nebeskom tijelu) s [[polumjer]]om ''R'' i udaljenosti ''d'' izmeđe središta dvaju tijela može se opisati sljedećom jednadžbom :
* ''R'' - polumjer većeg tijela ([[metar|m]]),
* ''r'' - polumjer manjeg tijela (m),
* ''d'' - udaljenost između središta dvaju tijela (m). <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
 
==Energetski potencijal==
Zbog toga što izmjena oseke i plime uzrokuje kretanje [[fluid|fluida]]a, to jest vodene mase, a to je kretanje potencijalna [[kinetička energija]], moguće je izvršiti pretvaranje te energije u [[električna energija|električnu energiju]] uz pomoć posebnih [[Elektrane na plimu i oseku|elektrana na plimu i oseku]]. Takvi tipovi elektrana nisu česti jer njihova izrada, održavanje i postizanje isplativosti iziskuju značajna novčana sredstva pa su trenutačno samo visoko razvijene zemlje razvile nekoliko takvih elektrana premda dosta zemalja ima prirodni potencijal za njihovu izgradnju.
 
=== Elektrane na plimu i oseku ===
*Najveća razlika između plime i oseke (16 metara) izmjerena je u [[zaljev Fundy|zaljevu Fundy]] u pokrajini Nova Scotia u [[Kanada|Kanadi]] premda se smatra da je u [[zaljev Ungava|zaljevu Ungava]] u [[Quebec]]u ona još i veća, ali u razdoblju kad se vrše mjerenja taj zaljev je okovan [[led]]om.
*Područje [[Mediteran]]a spada u područja s umjerenim morskim mijenama.
*Područja [[Aljaska|Aljaske]], [[Madagaskar|Madagaskara]]a, [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], istočne obale Kanade te zapadne obale [[Francuska|Francuske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] područja su izraženih morskih mijena, toliko da one utječu na odvijanje pomorskog prometa.
 
==Plima i oseka u Hrvatskoj==
Hrvatska morska obala nalazi na području umjerenih plima i oseka; najveći raspon plime i oseke iznosi oko 1 metar pa ne utječe na život ljudi u većoj mjeri, premda se pokazalo da u razdobljima velike plime i uz određene vremenske uvjete, tj. niski tlak zraka te jak [[Jugo|južni vjetar]], može izazvati poprilične probleme kako u prometnom smislu tako i u materijalnoj šteti, jer je u tim uvjetima obalna razina u nekim naseljima niža od razine plimnog vala pa zbog toga dolazi do plavljenja obalnog područja, [[prometnica]] i objekata uz samu obalu, izbacivanja [[brod]]ova, [[brodica]] i [[čamac]]a na obalu uz popriličnu štetu. Smatra se da takvi događaji nisu toliko učestali, tj. uvjeti za njih se stvore svakih pedesetak godina pa nema smisla prilagođavati život ljudi tim ekstremnim događajima. Zadnji slučaj ekstremno visokog plimnog vala na hrvatskoj obali Jadrana zabilježen je [[1. prosinca]] [[2008.]] godine, a prije toga [[1929.]] godine.
 
U gospodarskom smislu plime i oseke na području hrvatske obale nisu pogodne za izgradnju elektrana na plimu i oseku.
==Doprinos [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] tumačenju plime i oseke==
 
Bošković je u svom djelu ''Rasprava o plimi i oseci mora'' (1747.) opisao postupke proračunavanja najviše razine plime koje je osmislilo nekoliko znanstvenika prije njega. Dotada najbolji rezultat imao je [[Daniel Bernoulli]]. </br />
No i Bernoulijevo je rješenje bilo približno jer je problem rješavao analitički a složenost jednadžbi ga je prisilila da primijeni nekoliko aproksimacija. Bošković je osmislio i u djelu pokazao geometrijski postupak kojim se rješenje moglo dobiti posve točno.<ref>Antonijela Bogutovac i Theodor Dürrigl, Plima i oseka, [[Leksikon Ruđera Boškovića]] str. 100-102 {{ISBN |978-953-268-020-1}}</ref>
 
==Izvori==
*[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=22465&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=926c8b0f2c Jadran na najvišoj razini od 1929. godine]
*[http://www.hhi.hr Hrvatski hidrografski institut – Split]
 
 
[[Kategorija:Vodene mase]]
19.624

uređivanja