Nepravilna galaktika: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
'''Irr I''' su, na neki način, nastavak Hubbleove viljuške iza klase Sc, jer imaju veliki udio [[plin]]a i dominaciju mladih [[zvijezda]]. Nepravilne galaktike tipa I mogu sadržavati i neku vrstu "šipke" (kao prečkaste spiralne), te začetke spiralne strukture, kao što je slučaj kod [[Magellanovi oblaci|Magellanovih oblaka]]. Takve se galaktike ponekad i nazivaju i Magellanske nepravilne. Primjer je [[Magellanovi oblaci|Veliki Magellanov oblak]]. |
'''Irr I''' su, na neki način, nastavak Hubbleove viljuške iza klase Sc, jer imaju veliki udio [[plin]]a i dominaciju mladih [[zvijezda]]. Nepravilne galaktike tipa I mogu sadržavati i neku vrstu "šipke" (kao prečkaste spiralne), te začetke spiralne strukture, kao što je slučaj kod [[Magellanovi oblaci|Magellanovih oblaka]]. Takve se galaktike ponekad i nazivaju i Magellanske nepravilne. Primjer je [[Magellanovi oblaci|Veliki Magellanov oblak]]. |
||
'''Irr II''' su one nepravilne galaktike koje nemaju strukturu zbog neke vrste smetnje. Primjer je [[Messier 82]] u [[Veliki medvjed |
'''Irr II''' su one nepravilne galaktike koje nemaju strukturu zbog neke vrste smetnje. Primjer je [[Messier 82]] u [[Veliki medvjed|Velikom medvjedu]] koja proživljava period formiranja zvijezda. |
||
Nepravilne galaktike najčešće sadrže brojna [[HII područje|HII područja]] u kojima se formiraju nove zvijezde. |
Nepravilne galaktike najčešće sadrže brojna [[HII područje|HII područja]] u kojima se formiraju nove zvijezde. |
||
Nepravilne galaktike nemaju određeni oblik. Bogate su [[međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanom tvari]], a udio mladih (modrih) zvijezda u njima vrlo je visok. U ovaj razred galaktiak nalaze se [[aktivna galaktika|aktivne]], [[zvjezdorodna galaktika|zvjezdorodne]] i [[međudjelujuća galaktika|međudjelujuće]] galaktike.<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN |
Nepravilne galaktike nemaju određeni oblik. Bogate su [[međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanom tvari]], a udio mladih (modrih) zvijezda u njima vrlo je visok. U ovaj razred galaktiak nalaze se [[aktivna galaktika|aktivne]], [[zvjezdorodna galaktika|zvjezdorodne]] i [[međudjelujuća galaktika|međudjelujuće]] galaktike.<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN|953-0-40024-1}}, str. 57</ref> |
||
Vidi i : |
Vidi i : |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
* [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/morfoGalaksija.php astro.fdst.hr :: Kozmologija :: Morfologija galaksija] |
* [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/morfoGalaksija.php astro.fdst.hr :: Kozmologija :: Morfologija galaksija] |
||
{{galaktike}} |
{{galaktike}} |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Galaktike]] |
Inačica od 2. veljače 2020. u 15:10
Postoje dva tipa nepravilnih (eng: Irregular) galaktika, s oznakama Irr I i Irr II.
Irr I su, na neki način, nastavak Hubbleove viljuške iza klase Sc, jer imaju veliki udio plina i dominaciju mladih zvijezda. Nepravilne galaktike tipa I mogu sadržavati i neku vrstu "šipke" (kao prečkaste spiralne), te začetke spiralne strukture, kao što je slučaj kod Magellanovih oblaka. Takve se galaktike ponekad i nazivaju i Magellanske nepravilne. Primjer je Veliki Magellanov oblak.
Irr II su one nepravilne galaktike koje nemaju strukturu zbog neke vrste smetnje. Primjer je Messier 82 u Velikom medvjedu koja proživljava period formiranja zvijezda.
Nepravilne galaktike najčešće sadrže brojna HII područja u kojima se formiraju nove zvijezde.
Nepravilne galaktike nemaju određeni oblik. Bogate su međuzvjezdanom tvari, a udio mladih (modrih) zvijezda u njima vrlo je visok. U ovaj razred galaktiak nalaze se aktivne, zvjezdorodne i međudjelujuće galaktike.[1]
Vidi i :
- Spiralna galaktika
- Eliptična galaktika
- Lećasta galaktika (lentikularne)
- Klasificiranje galaktika
- Neobična galaktika (peculiar galaxy)
- Aktivna galaktička jezgra
Izvori
- ↑ Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 57
Vanjske poveznice
|