Stjenice: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 95.168.118.223 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa
Oznaka: brzo uklanjanje
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 20: Redak 20:


== Izgled ==
== Izgled ==
Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.
Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.


== Ličinke ==
== Ličinke ==
Redak 26: Redak 26:


==Neke porodice i vrste ==
==Neke porodice i vrste ==
Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipavica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice [[vodene stjenice|vodenih stjenica]] ''(Naucoridae)'' u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica ''(Ilyocoris cimicoides)'', u porodici [[nauznačarke]] ''(Notonectidae)'' najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''.
Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipavica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice [[vodene stjenice|vodenih stjenica]] ''(Naucoridae)'' u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica ''(Ilyocoris cimicoides)'', u porodici [[nauznačarke]] ''(Notonectidae)'' najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''.


=== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ===
=== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ===
Od parazitskih je oblika najpoznatija [[obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''[[Cimex hirundinis]]'', a [[šišmiš]]e napada ''[[Cimex pipistreli]]''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
Od parazitskih je oblika najpoznatija [[obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15&nbsp;°C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''[[Cimex hirundinis]]'', a [[šišmiš]]e napada ''[[Cimex pipistreli]]''.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-0-30824-8}}</ref><ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-6036-40-0}}</ref>


==Izvori==
==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Stjenice| ]]
[[Kategorija:Stjenice| ]]
[[Kategorija:Polukrilci]]
[[Kategorija:Polukrilci]]

Inačica od 2. veljače 2020. u 16:16

Stjenice
Vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus)
Vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Red: Hemiptera
Podred: 'Heteroptera
Latreille, 1810.

Stjenice ili raznokrilci (Heteroptera) su podred malih do velikih većinom sploštenih kukaca reda polukrilaca kojima su prednja krila gornjim dijelom hitinizirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci).

Smrdibuba (Pentatoma rufipes)
Obična skakalica (Hydrometra stagnorum)
Modra nauznačarka (Notonecta glauca)
Obična stjenica (Cimex lectularius)

Izgled

Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive žlijezde koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za stridulaciju. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.

Ličinke

Ličinke su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom preobrazbom. Sišu biljne sokove ili su grabežljivci ili nametnici.

Neke porodice i vrste

Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica (Nepidae) najpoznatija je vrsta vodena štipavica (Nepa rubra), u porodici Belostomidae najpoznatija je golema štipavica (Belostoma niloticum), duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice vodenih stjenica (Naucoridae) u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica (Ilyocoris cimicoides), u porodici nauznačarke (Notonectidae) najrasprostranjenija je modra nauznačarka (Notonecta glauca), koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su smrdljive stjenice (Pentatomidae) s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar (Pentatoma rufipes), porodica vatrene stjenice (Pyrrhocoridae) nema krila, a česta vrsta je vatreni opančar (Pyrrhocoris apterus). Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice (Hydrometridae), poput obične skakalice (Hydrometra stagnorum), koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i stjenice veslačice (Corixidae) a najrasprostranjenija je vrsta velika stjenica veslačica (Corixa punctata).

Parazitske vrste (Cimicidae)

Od parazitskih je oblika najpoznatija obična stjenica (Cimex lectularius) koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U lastavičja gnijezda zavlači se Cimex hirundinis, a šišmiše napada Cimex pipistreli.[1][2]

Izvori

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
  2. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0