Povijest rukometa u Hrvatskoj: razlika između inačica
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
Prvu rukometnu utakmicu odigrali su [[29. svibnja]] [[1930]]. nakon jednogodišnjeg vježbanja, učenici Državne realne gimnazije u [[Varaždin]]u pod vodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja. U [[Zagreb]]u rukomet igraju učenici I. državne muške realne gimnazije u Klaićevoj ulici na poticaj nastavnika tjelesnog odgoja Vladimira Jankovića. Hrvatska ženska hazenaška reprezentacija je na 3. igrama osvojile srebrno odličje. To je odličje bilo prvo odličje na nekom svjetskom prvenstvu koju su osvojile Hrvatice.<ref>[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref> Prilikom otvaranja Srednjoškolskog igrališta u Zagrebu, [[1. lipnja]] [[1935]]. godine, rukometnu utakmicu odigrale su srednjoškolske reprezentacije Zagreba i [[Ljubljana|Ljubljane]] (8 : 3). |
Prvu rukometnu utakmicu odigrali su [[29. svibnja]] [[1930]]. nakon jednogodišnjeg vježbanja, učenici Državne realne gimnazije u [[Varaždin]]u pod vodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja. U [[Zagreb]]u rukomet igraju učenici I. državne muške realne gimnazije u Klaićevoj ulici na poticaj nastavnika tjelesnog odgoja Vladimira Jankovića. Hrvatska ženska hazenaška reprezentacija je na 3. igrama osvojile srebrno odličje. To je odličje bilo prvo odličje na nekom svjetskom prvenstvu koju su osvojile Hrvatice.<ref>[http://www.hoo.hr/downloads/Olimp36_povijest_10.pdf HOO] Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja</ref> Prilikom otvaranja Srednjoškolskog igrališta u Zagrebu, [[1. lipnja]] [[1935]]. godine, rukometnu utakmicu odigrale su srednjoškolske reprezentacije Zagreba i [[Ljubljana|Ljubljane]] (8 : 3). |
||
Prvo rukometno prvenstvo zagrebačkih srednjih škola odigrano je u šk. godini 1935/36. Prva međunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je [[19. lipnja]] [[1939]]. u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i [[Graz]]a (2:11). Iste godine osnovane su rukometne sekcije pri tadašnjim zagrebačkim športskih društvima: I. hrvatskom građanskom športskom klubu, [[HŠK Ličanin|Hrvatskom športskom klubu Ličaninu]] - poslije HŠK Martinovci, Gradskoj elektičnoj centrali Šparti, [[HŠK Meteor]] |
Prvo rukometno prvenstvo zagrebačkih srednjih škola odigrano je u šk. godini 1935/36. Prva međunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je [[19. lipnja]] [[1939]]. u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i [[Graz]]a (2:11). Iste godine osnovane su rukometne sekcije pri tadašnjim zagrebačkim športskih društvima: I. hrvatskom građanskom športskom klubu, [[HŠK Ličanin|Hrvatskom športskom klubu Ličaninu]] - poslije HŠK Martinovci, Gradskoj elektičnoj centrali Šparti, [[HŠK Meteor Zagreb|HŠK Meteoru]], [[HŠK Concordia|HŠK Concordiji]], ŠK Željezničaru - poslije HŠK Trnju i SK Marathonu. U proljeće [[1940]]. formiran je Rukometni radni odbor, koji je organizirao rukometno prvenstvo Zagreba na kojemu je pobjedio HŠK Meteor. |
||
U listopadu [[1941]]. utemeljen je [[Hrvatski rukometni savez]], koji je koordinirao radom desetak klubova i sve do [[1944]]. organizirao državna prvenstva. Prvu utakmicu [[hrvatska rukometna reprezentacija]] odigrala je [[14. lipnja]] [[1942]]. s [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] (0 : 9). Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svj. rata]] rukometne sekcije počele su djelovati u zagrebačkim Fiskulturnim društvima: [[RK Mladost Zagreb|Mladost]], Metalac, Akademičar, Grafičar, Slavija, Milicionar i [[RK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]. U sklopu I. fiskulturnog [[slet]]a Hrvatske, u Zagrebu je [[1945]]. odigrano prvo rukometno prvenstvo Hrvatske. U prosincu [[1946]]. pri Fiskulturnom savezu Hrvatske (FISAH) osnovan je Odbor za rukomet. Skupština na kojoj je obnovljen rad [[hrvatski rukometni savez|Hrvatskog rukometnog saveza]] održana je [[19. prosinca]] [[1948]]. u Zagrebu. On je sve do [[1992]]. godine nazivan - Rukometni savez Hrvatske. |
U listopadu [[1941]]. utemeljen je [[Hrvatski rukometni savez]], koji je koordinirao radom desetak klubova i sve do [[1944]]. organizirao državna prvenstva. Prvu utakmicu [[hrvatska rukometna reprezentacija]] odigrala je [[14. lipnja]] [[1942]]. s [[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarskom]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] (0 : 9). Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svj. rata]] rukometne sekcije počele su djelovati u zagrebačkim Fiskulturnim društvima: [[RK Mladost Zagreb|Mladost]], Metalac, Akademičar, Grafičar, Slavija, Milicionar i [[RK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]. U sklopu I. fiskulturnog [[slet]]a Hrvatske, u Zagrebu je [[1945]]. odigrano prvo rukometno prvenstvo Hrvatske. U prosincu [[1946]]. pri Fiskulturnom savezu Hrvatske (FISAH) osnovan je Odbor za rukomet. Skupština na kojoj je obnovljen rad [[hrvatski rukometni savez|Hrvatskog rukometnog saveza]] održana je [[19. prosinca]] [[1948]]. u Zagrebu. On je sve do [[1992]]. godine nazivan - Rukometni savez Hrvatske. |
Inačica od 5. veljače 2020. u 09:01
Riječ rukomet prvi je u nas upotrebio Franjo Bučar, opisujući njemačku igru schleuderball u časopisu Sokol 1904. godine. Od prvih organiziranih oblika djelovanja 1930. godine, pa do 1950. u Hrvatskoj se isključivo igrao tzv. “veliki rukomet”, na nogometnom igralištu s jedanaest igrača sa svake strane, odnosno hazena. Pojavom t.zv. “malog rukometa” 1950. godine, “veliki rukomet” prestao se igrati 1958. godine. Jedini preostali rukomet, više nije bilo potrebe nazivati “mali”, nego jednostavno – rukomet...
Prvu rukometnu utakmicu odigrali su 29. svibnja 1930. nakon jednogodišnjeg vježbanja, učenici Državne realne gimnazije u Varaždinu pod vodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja. U Zagrebu rukomet igraju učenici I. državne muške realne gimnazije u Klaićevoj ulici na poticaj nastavnika tjelesnog odgoja Vladimira Jankovića. Hrvatska ženska hazenaška reprezentacija je na 3. igrama osvojile srebrno odličje. To je odličje bilo prvo odličje na nekom svjetskom prvenstvu koju su osvojile Hrvatice.[1] Prilikom otvaranja Srednjoškolskog igrališta u Zagrebu, 1. lipnja 1935. godine, rukometnu utakmicu odigrale su srednjoškolske reprezentacije Zagreba i Ljubljane (8 : 3).
Prvo rukometno prvenstvo zagrebačkih srednjih škola odigrano je u šk. godini 1935/36. Prva međunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je 19. lipnja 1939. u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i Graza (2:11). Iste godine osnovane su rukometne sekcije pri tadašnjim zagrebačkim športskih društvima: I. hrvatskom građanskom športskom klubu, Hrvatskom športskom klubu Ličaninu - poslije HŠK Martinovci, Gradskoj elektičnoj centrali Šparti, HŠK Meteoru, HŠK Concordiji, ŠK Željezničaru - poslije HŠK Trnju i SK Marathonu. U proljeće 1940. formiran je Rukometni radni odbor, koji je organizirao rukometno prvenstvo Zagreba na kojemu je pobjedio HŠK Meteor.
U listopadu 1941. utemeljen je Hrvatski rukometni savez, koji je koordinirao radom desetak klubova i sve do 1944. organizirao državna prvenstva. Prvu utakmicu hrvatska rukometna reprezentacija odigrala je 14. lipnja 1942. s Mađarskom u Budimpešti (0 : 9). Nakon II. svj. rata rukometne sekcije počele su djelovati u zagrebačkim Fiskulturnim društvima: Mladost, Metalac, Akademičar, Grafičar, Slavija, Milicionar i Lokomotiva. U sklopu I. fiskulturnog sleta Hrvatske, u Zagrebu je 1945. odigrano prvo rukometno prvenstvo Hrvatske. U prosincu 1946. pri Fiskulturnom savezu Hrvatske (FISAH) osnovan je Odbor za rukomet. Skupština na kojoj je obnovljen rad Hrvatskog rukometnog saveza održana je 19. prosinca 1948. u Zagrebu. On je sve do 1992. godine nazivan - Rukometni savez Hrvatske.
Prva ženska rukometna sekcija utemeljena je pri fiskulturnom aktivu II. Klasične gimnazije u Zagrebu, a prvu rukometnu utakmicu žene su odigrale 1948. Susrele su se ekipa II. Klasične gimnazije i VI. Ženske gimnazije. U Splitu je 1949. odigrano prvo žensko rukometno prvenstvo Hrvatske. Prvi međudržavni susret muških rukometnih reprezentacija odigran je 19. lipnja 1950. u Zagrebu između Jugoslavije i Belgije (18 : 3). Prva utakmica u "malom rukometu" odigrana je 24. veljače 1950. između ekipa Metalca i Maksimira u dvorani Velesajma na Savskoj cesti u Zagrebu.
Prve utakmice ženskih ekipa u "malom rukometu" odigrane su u kolovozu 1951. u Novoj Gradiški. Posljednje natjecanje u saveznoj ligi u "velikom rukometu" za muške odigrano je u sezoni 1957/58. uz sudjelovanje sedam ekipa, a za žene 1956. sa svega tri ekipe. Državna prvenstva u malom rukometu za muškarce i žene igra se od 1953. godine.
Najviše uspjeha u ligaškom natjecanju kod muških imali su Rukometni klubovi Partizan (Bjelovar), Zagreb, Prvomajska (Zagreb) i Medveščak (Zagreb), a kod žena Lokomotiva (Zagreb) i Podravka (Koprivnica). Natjecanja za rukometni kup igraju se od 1955. godine. Kup europskih prvaka Rukometni klub Partizan (Bjelovar) osvojio je 1972., a RK Zagreb 1992. i 1993. Ekipa Rukometnog kluba Podravka bila je pobjednik Kupa europskih prvakinja 1996. Pobjednice Kupa kupova bile su ekipe ŽRK Osijek (1982. i 1983.) i RK Dalma (Split) 1984. godine. Pobjednice Kupa IHF bile su ekipe RK Trešnjevke (1982.) i RK Lokomotive (1991.). Hrvatski rukometni savez član je Međunarodne rukometne federacije (IHF) od 10. travnja 1992., a Europske rukometne federacije (EHF) od 23. srpnja 1992.
Prva međudržavna utakmica Hrvatske ženske rukometne reprezentacije bila je utakmica između Hrvatske i Slovenije 1992. godine. Izbornik hrvatske reprezentacije bio je Vatromir Srhoj.
Osvojene medalje | ||
---|---|---|
Olimpijske igre | ||
zlato | Munchen 1972. | SFR Jugoslavija |
zlato | Los Angeles 1984. | SFR Jugoslavija |
bronca | Seoul 1988. | SFR Jugoslavija |
zlato | OI Atlanta 1996. | Hrvatska |
zlato | OI Atena 2004. | Hrvatska |
Svjetska prvenstva | ||
bronca | Francuska 1970. | SFR Jugoslavija |
bronca | Njemačka DR 1974. | SFR Jugoslavija |
srebro | Njemačka 1982. | SFR Jugoslavija |
zlato | Švicarska 1986. | SFR Jugoslavija |
srebro | SP Island 1995. | Hrvatska |
zlato | SP Portugal 2003. | Hrvatska |
srebro | SP Tunis 2005. | Hrvatska |
srebro | SP Hrvatska 2009. | Hrvatska |
Europska prvenstva | ||
bronca | EP Portugal 1994. | Hrvatska |
srebro | EP Norveška 2008. | Hrvatska |
srebro | EP Austrija 2010. | Hrvatska |
bronca | Srbija 2012. | Hrvatska |
Mediteranske igre | ||
zlato | Tunis 1967. | SFR Jugoslavija |
zlato | Alžir 1975. | SFR Jugoslavija |
zlato | Split 1979. | SFR Jugoslavija |
zlato | Casablanca 1983. | SFR Jugoslavija |
zlato | Atena 1991. | SFR Jugoslavija |
zlato | Lang.-Roussillon 1993. | Hrvatska |
zlato | Bari 1997. | Hrvatska |
zlato | Tunis 2001. | Hrvatska |
srebro | Almería 2005. | Hrvatska |
Poznati igrači
- Ivano Balić (najbolji rukometaš svih vremena po izboru IHF)
- Patrik Ćavar
- Domagoj Duvnjak
- Mirza Džomba
- Renato Sulić
- Slavko Goluža
- Hrvoje Horvat
- Alvaro Načinović
- Božidar Jović
- Nikša Kaleb
- Nenad Kljaić
- Blaženko Lacković
- Venio Losert
- Valter Matošević
- Petar Metličić
- Goran Perkovac
- Iztok Puc
- Zlatko Saračević
- Irfan Smajlagić
- Vladimir Smiljanić-Babura
- Vlado Šola
- Ratko Tomljanović
- Albin Vidović
- Igor Vori
- Mirko Alilović
- Ivan Stevanović
Izvori
|