Stjepan Pavičić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| ⚫ | '''Stjepan Pavičić''' ([[Vinkovci]], 11. VII. [[1887.]] – Zagreb, 7. VI. [[1973.]]), hrvatski jezikoslovac i antropogeograf. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU. |
||
== Životopis == |
|||
| ⚫ | |||
Objavio je tri knjige o naseljima i govorima: Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća (1940), Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji (1953), Seobe i naselja u Lici (1962) te mnogobrojne studije o naseljima u Slavoniji, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje su izvor povijesnih, zemljopisnih, demografskih, toponimijskih i jezičnih podataka. Pavičić je bio suradnik u Hrvatskoj enciklopediji i u Enciklopediji Jugoslavije te jedan od najplodnijih obrađivača Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika te obrađivač Matičina Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47118 ''Stjepan Pavičić''] pristupljeno 19. siječnja 2020.</ref> |
Objavio je tri knjige o naseljima i govorima: Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća (1940), Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji (1953), Seobe i naselja u Lici (1962) te mnogobrojne studije o naseljima u Slavoniji, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje su izvor povijesnih, zemljopisnih, demografskih, toponimijskih i jezičnih podataka. Pavičić je bio suradnik u Hrvatskoj enciklopediji i u Enciklopediji Jugoslavije te jedan od najplodnijih obrađivača Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika te obrađivač Matičina Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47118 ''Stjepan Pavičić''] pristupljeno 19. siječnja 2020.</ref> |
||
== Izvori == |
|||
{{Izvori}} |
{{Izvori}} |
||
{{GLAVNIRASPORED:Pavičić, Stjepan}} |
|||
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] |
|||
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]] |
|||
[[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] |
|||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] |
|||
Inačica od 5. veljače 2020. u 10:20
Stjepan Pavičić (Vinkovci, 11. VII. 1887. – Zagreb, 7. VI. 1973.), hrvatski jezikoslovac i antropogeograf. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU.
Objavio je tri knjige o naseljima i govorima: Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća (1940), Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji (1953), Seobe i naselja u Lici (1962) te mnogobrojne studije o naseljima u Slavoniji, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje su izvor povijesnih, zemljopisnih, demografskih, toponimijskih i jezičnih podataka. Pavičić je bio suradnik u Hrvatskoj enciklopediji i u Enciklopediji Jugoslavije te jedan od najplodnijih obrađivača Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika te obrađivač Matičina Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967).[1]
Izvori
- ↑ Stjepan Pavičić pristupljeno 19. siječnja 2020.