Praznovjerje

Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.)

Praznovjerje, kvazireligiozno pučko vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nadnaravnu uzročnost događaja bez ikakvog stvarnog kauzalnog dokaza. Dakle, osnova praznovjerja bila bi nepoznavanje prave prirode stvari i neprikladno objašnjavanje određenih pojmova i situacija na osnovi vjerovanja da su oni međusobno povezani, odnosno da su pod utjecajem neke nadnaravne sile. Takvim vjerovanjima i praksama pripada astrologija, vještičarstvo i znamenja. Znanstvenici u doba prosvjetiteljstva odbacili su utemeljenost takvih pučkih vjerovanja, osobito vjerovanje u magiju, gatanje, čudesa, mitove i mitološka bića, dajući primat empirijskoj znanosti.

Svaki narod ili etnička zajednica u svom folkloru imaju određene vrste praznovjerja, ali neka su preoblikovana u obilježja suvremene pop kulture (urbane legende, NLO, petak 13.).

Praznovjerne radnje i događaji

• Križanje sa ljevom rukom
• Crna mačka donosi nesreću ako preprijeći put
• Tko vidi dimnjačara, treba zavrnuti dugme na kaputu u krug za sreću
• Mladenka treba na sebi imati nešto staro i nešto novo
• Neudana djevojka koja prva uhvati buket cvijeća koji baca mlada, okrenuta leđima, prva će se udati od prisutnih.
• Ujutru prilikom ustajanja iz kreveta treba prvo stati na desnu nogu, inače će tog dana sve ići loše.
• Ako izjavite nešto dobro, što donosi sreću, potrebno je odmah triput kucnuti o drvo, inaće će zli duhovi sve pokvariti
• Razbijeno ogledalo donosi osobi koja ga je razbila sedam godina nesreće
• Ako osobu zasvrbi lijevi dlan, dobiti će novac, a ako je zasvrbi desni dlan, imat će trošak
• Otvaranje kišobrana u kući donosi nesreću
• Konjska potkova iznad ulaznih vrata kuće, čuva kuću od zla, a zakaćena iznad kreveta čuva od noćnih mora

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Praznovjerje koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.